A complaint by Sombor traders

Идентификатор	D_0140:304/1787
Наслов	A complaint by Sombor traders
Тема	Traders, Complaint, Jews, Edict of Tolerance, Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Опис	A complaint and request by Sombor traders, asking that local Jews should not be allowed to engage in trade in the city
Стваралац	Community of merchants
Издавач	Historical archive Sombor
Доприносилац	Community of merchants, Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Датум	February 10, 1787
Тип	Text; Complaint
Језик	Latin
Место	Free Royal City of Sombor, February 10
Права	This material has been digitized to expand access while protecting the materials from degradation through physical handling. Access to the digitized material will be granted to all interested parties. The physical copy of the document is available at the Historical Archive Sombor. In the case of citation or use, please state the origin of the material (Istorijski arhiv Sombor / Historical Archives Sombor).

Преузмите документ

Оригинал	Превод
Der Königs. Freystadt Zombor! Die allerhöhste Resolution daß gleichwie das Burger-Recht der Judenschaft in den Deutschen Erblanden nirgends gestaltet wird, so eben auch darselbe den in Hungarn, und den dazu gehörigen Provintzen befindlichen Juden nicht zugestanden werden könne; Wird ihren Stadt Magistrat auf die antem 24ten Aug. l. J. gemachte Vorstellung zur Richtschnur und genauer Nachachtung kund gemacht. Ex Consilio Reg. Lottli. Hung. Ofen den 22. Novembris 1785. G. Christ. Nitzky m.p Jakob Setschanatz m.p Das die gegenwärtige Abschrift seinem Originali gleichlautend sey bescheinige hirmit gegeben Zombor den 26. Decembris 1786. Basilius Athanatzkovitsch der Königs. Freystadt Zombor beeydeter Notar Amplissime Magistratus Infrascripti dolorose querulari necesientur qualiter iid ad regulandum Mercantilem statum suum exindeque fovendam sui subsistentiam, tum et supportanda onera magnis sumptibus ad plura milia f exurgentibus benignum mercantile privilegium exoperati sint, ad exigenda quippe vexilla, Taxam Concivilitatis, tam Contubernalis concurrere debuerint, ac secundum exigentium Contubernalium articulorum defixus pensiones prestare annue, ac statis temporibus obligentur, quorum omnium expertes gremialis Judai, instar privilegiatorum Mercatorum pretextu Benigna Tolerantia amplum quastum Mercantilem et officinas in gremio Civitatis erexerunt ibidemque libratim ulnatimet minutialiter omnis generis merces distrahunt et emere cupientibus merces suas, ut eosdem ementes tanto magis ad se attulerunt, uno alteriore denario, quem tamen e sinistra forte mensuratione semper reaquirunt, leviori pretio divendunt et sic infrascriptos tam in se sequam et antenatis suis de Regio hocce peculio bene meritos de die in dim damnificare non desinunt quorum diminuenda aut sufferenda libertali nisi tempestive obviatum fuerit, fati Judai in gremio Civitatis ita multiplicabuntur et innatisfraudibus suis emptores ita ab infrascriptis abalinabunt ut veri et christiani mercatores gremiales aut emigrare aut penitus concidere cogentur. Quamvis proinde Benigna Tolerantia adventitiis quod autenus suffragari videatur hujusmodi attamen favor velut per aeque toleratus ita interpretandus non esset ut per id mentionati Judai homagiatis civibus et privilegiatis mercatoribus indiscriminatim aequiparentur talesque bene meriti Cives et mercatores grave detrimentum patiuntur et politica benemeritorum Regni Civium conservando confundatur aut abrogetur quorum conditioni et personali reputationi vehementer ac evidenter detraheretur quod Judai christianis et vicissim in una eademque professione sine ulla distinctione aequiparentur iidemquechristiani vilificentur ubi vel Zingari tam faeda Judaorum genti et nationi preferendi essent. Et ideo siquidem ex notorietate Legum patriarum nec formatia quidem privilegia in prejudicium tertii concedi consuevissent, multo minus Benigna Tolerantia ita interpretabilis esset videatur, ut abjecta et immerita gens Judaica, que respective neque meritiorum edendorum capatur esset alienorum Privilegiorum et beneficiorum exinde promanantium particeps reddatur quavigens tenore isthic sub ……. Adjacentis instrumenti non esset capatur concivilitatis. Orant proinde infrascripti A. Magistratum per demisse quatenus motivis ex permissis omni exceptione majoribus gremiales Judaos eo regulare dignetur quo iid ad quastum precise circumforaneum redigantur nihilque utuatisaut libratim verum ……natim et petiatim merces suas distrahere velint futuros autem judaos ab omni mercatura arcere dignetur, cum infrascripti de altiori Excselsi Consilii instituto signanter autem ad instantiam denati civis Petri Rajkovics ante cir…. Quinqum emanato gratioso intimato cautum sit, ne A. Magistratus sub pretextu impopulationis sine speciali mercatorio anuitu gremiales mercatores nisi horum numerus insufficiens videretur extraneos …….. mercatores cum ruina actualium multiplicare velit quanto omnius Judaos dolis, et imposturis crescentes, et miserorum contribuentium defraudatores, secus cogentur infrascripti permissam gravem injuriam altiori conspectui detegere. Datum Zombor die 10a februaris 1787. NN comunitas civium et mercatorum utriusque religionis Libere Regieque Civitatis Zomboriensis Ad Amplissimum Magistratum Zomboriensem NN Communitas gremialium utriusque Religionis mercatorum Pro regulatione gremialium Judeorum supplicat Per Stephanus Csoka, mp	Slobodni kraljevski grad Sombor! Prema najvišoj rezoluciji se pravo građanstva ne može dodeliti Jevrejima nigde u nemačkim naslednim zemljama, pa se tako ne može dodeliti ni Jevrejima koji se nalaze u Ugarskoj i njenim pripadajućim provincijama. Vašem gradskom Magistratu je stavljeno na znanje dopisom od 24. avgusta prošle godine za ravnanje i tačnu primenu. Namesnički savet Kraljevine Ugarske, Budim 22. novembar 1785. Grof Kristijan Nicki svojeručno. Jakov Sečanac svojeručno. Ovim se potvrđuje se da je sadašnja kopija identična originalu Sombor 26. decembar 1786. Vasilije Atanacković Notar kraljevskog slobodnog grada Sombora Uzvišeni Magistratu, Mi, dolepotpisani, s bolom smo prinuđeni da se požalimo i zamolimo da se što pre reguliše naš status trgovaca kako bismo bili u prilici ne samo da se izdržavamo već i da plaćamo brojne javne namete koji su porasli na više hiljada florena, pa da bismo izdržali tolike poreze, građansku taksu, esnafsku taksu, moramo imati i određen privilegovan status. Kako bismo, dakle, bili u prilici da godišnje plaćamo sve ono što iziskuju odredbe esnafa, mora se uzeti u obzir i činjenica da su gradski Jevreji, a zahvaljujući Milostivoj toleranciji, već u velikoj meri razvili trgovinu i otvorili trgovačke radnje po gradu, gde su dovukli mnogo robe koju prodaju na meru i svojim metodama privukli veliki broj kupaca, a čine to tako da neretko nepošteno mere robu, prodaju je za nižu cenu, a zna se da im je važan svaki dinar, i na taj način neprekidno nanose štetu zaslužnim građanima ovog Kraljevstva, kao i nama dolepotpisanima. Ti rođeni prevaranti sve se više množe u ovom gradu i prete da potpuno otuđe kupce od nas, pa im treba na vreme stati na put kako pravi i hrišćanski trgovci ne bi bili prinuđeni da se isele ili potpuno prestanu da se bave trgovinom. Premda stoji da Milostiva tolerancija prema pridošlicama treba da bude na takav način primenjena i interpretirana da zbog te tolerancije pomenuti Jevreji ne nanose štetu zaslužnim građanima i privilegovanim trgovcima, ipak ispada da u stvarnosti čestiti građani i trgovci trpe ogromnu štetu, pa politika ovog Kraljevstva prema građanima treba da bude takva da im na bilo koji način ne škodi i da se ne dešava u bilo kojoj profesiji, da Jevreji i hrišćani ne budu tretirani isto, i da ne ispada tako da hrišćani siromaše a da se država ponaša tako kao da više voli Jevreje i Cincare. Stoga, kako je uostlom dobro poznato i iz Očinskih zakona1, privilegije se ne smeju davati jednima dok drugi trpe štetu, pa stoji i to da Milostiva tolerancija ne sme biti tumačena tako da ispada da u posebnim privilegijama i dobrobitima uživa odbačen i nezaslužan jevrejski rod koji zapravo i nema nikakvih zasluga. Dolepotpisani stoga mole uzvišeni Magistrat da uvaži sve što smo gore izložili i da na taj način reguliše članove Jevrejske zajednice da im se ubuduće dozvoli trgovina isključivo izvan gradskog jezgra, da se spreče da nadalje odasvuda donose svoju robu pod pretnjom da će im se uskratiti bilo kakvo bavljenje trgovinom. Na pomenutu temu već se uzvišenom Savetu obratio građanin Petar Rajković, skrenuvši pažnju da ubuduće treba sprečiti da uzvišeni Magistrat, pod izgovorom naseljavanja novih građana nadalje ne dozvoli da se trgovinom bavi iko bez posebne dozvole za to, i da se strani trgovci primaju isključivo ukoliko je broj postojećih nedovoljan, te da se pomno obrati pažnja na činjenicu da se Jevreji svojim uobičajenim lukavstvima i prevarama ne namnože nanoseći tešku štetu drugim građanima. Izdato u gradu Somboru dana 10. februara 1787. Zajednica trgovaca i građana obe vere slobodnog kraljevskog grada Sombora Uzvišenom Magistratu grada Sombora Zajednica gradskih trgovaca obe vere Moli da se reguliše status Jevreja, članova gradske zajednice Stefan Čoka, svojeručno

Оригинал

Превод

Der Königs. Freystadt Zombor!

Die allerhöhste Resolution daß gleichwie das Burger-Recht der Judenschaft in den Deutschen Erblanden nirgends gestaltet wird, so eben auch darselbe den in Hungarn, und den dazu gehörigen Provintzen befindlichen Juden nicht zugestanden werden könne;

Wird ihren Stadt Magistrat auf die antem 24ten Aug. l. J. gemachte Vorstellung zur Richtschnur und genauer Nachachtung kund gemacht.
Ex Consilio Reg. Lottli. Hung. Ofen den 22. Novembris 1785.
G. Christ. Nitzky m.p Jakob Setschanatz m.p

Das die gegenwärtige Abschrift seinem Originali gleichlautend sey bescheinige hirmit gegeben Zombor den 26. Decembris 1786.

Basilius Athanatzkovitsch
der Königs. Freystadt Zombor beeydeter Notar

Amplissime Magistratus

Infrascripti dolorose querulari necesientur qualiter iid ad regulandum Mercantilem statum suum exindeque fovendam sui subsistentiam, tum et supportanda onera magnis sumptibus ad plura milia f exurgentibus benignum mercantile privilegium exoperati sint, ad exigenda quippe vexilla, Taxam Concivilitatis, tam Contubernalis concurrere debuerint, ac secundum exigentium Contubernalium articulorum defixus pensiones prestare annue, ac statis temporibus obligentur, quorum omnium expertes gremialis Judai, instar privilegiatorum Mercatorum pretextu Benigna Tolerantia amplum quastum Mercantilem et officinas in gremio Civitatis erexerunt ibidemque libratim ulnatimet minutialiter omnis generis merces distrahunt et emere cupientibus merces suas, ut eosdem ementes tanto magis ad se attulerunt, uno alteriore denario, quem tamen e sinistra forte mensuratione semper reaquirunt, leviori pretio divendunt et sic infrascriptos tam in se sequam et antenatis suis de Regio hocce peculio bene meritos de die in dim damnificare non desinunt quorum diminuenda aut sufferenda libertali nisi tempestive obviatum fuerit, fati Judai in gremio Civitatis ita multiplicabuntur et innatisfraudibus suis emptores ita ab infrascriptis abalinabunt ut veri et christiani mercatores gremiales aut emigrare aut penitus concidere cogentur.
Quamvis proinde Benigna Tolerantia adventitiis quod autenus suffragari videatur hujusmodi attamen favor velut per aeque toleratus ita interpretandus non esset ut per id mentionati Judai homagiatis civibus et privilegiatis mercatoribus indiscriminatim aequiparentur talesque bene meriti Cives et mercatores grave detrimentum patiuntur et politica benemeritorum Regni Civium conservando confundatur aut abrogetur quorum conditioni et personali reputationi vehementer ac evidenter detraheretur quod Judai christianis et vicissim in una eademque professione sine ulla distinctione aequiparentur iidemquechristiani vilificentur ubi vel Zingari tam faeda Judaorum genti et nationi preferendi essent. Et ideo siquidem ex notorietate Legum patriarum nec formatia quidem privilegia in prejudicium tertii concedi consuevissent, multo minus Benigna Tolerantia ita interpretabilis esset videatur, ut abjecta et immerita gens Judaica, que respective neque meritiorum edendorum capatur esset alienorum Privilegiorum et beneficiorum exinde promanantium particeps reddatur quavigens tenore isthic sub ……. Adjacentis instrumenti non esset capatur concivilitatis. Orant proinde infrascripti A. Magistratum per demisse quatenus motivis ex permissis omni exceptione majoribus gremiales Judaos eo regulare dignetur quo iid ad quastum precise circumforaneum redigantur nihilque utuatisaut libratim verum ……natim et petiatim merces suas distrahere velint futuros autem judaos ab omni mercatura arcere dignetur, cum infrascripti de altiori Excselsi Consilii instituto signanter autem ad instantiam denati civis Petri Rajkovics ante cir…. Quinqum emanato gratioso intimato cautum sit, ne A. Magistratus sub pretextu impopulationis sine speciali mercatorio anuitu gremiales mercatores nisi horum numerus insufficiens videretur extraneos …….. mercatores cum ruina actualium multiplicare velit quanto omnius Judaos dolis, et imposturis crescentes, et miserorum contribuentium defraudatores, secus cogentur infrascripti permissam gravem injuriam altiori conspectui detegere. Datum Zombor die 10a februaris 1787.

NN comunitas civium et mercatorum utriusque religionis Libere Regieque Civitatis Zomboriensis

Ad Amplissimum Magistratum Zomboriensem
NN Communitas gremialium utriusque Religionis mercatorum
Pro regulatione gremialium Judeorum supplicat
Per Stephanus Csoka, mp

Slobodni kraljevski grad Sombor!

Prema najvišoj rezoluciji se pravo građanstva ne može dodeliti Jevrejima nigde u nemačkim naslednim zemljama, pa se tako ne može dodeliti ni Jevrejima koji se nalaze u Ugarskoj i njenim pripadajućim provincijama.

Vašem gradskom Magistratu je stavljeno na znanje dopisom od 24. avgusta prošle godine za ravnanje i tačnu primenu.

Namesnički savet Kraljevine Ugarske, Budim 22. novembar 1785.
Grof Kristijan Nicki svojeručno. Jakov Sečanac svojeručno.

Ovim se potvrđuje se da je sadašnja kopija identična originalu
Sombor 26. decembar 1786.

Vasilije Atanacković
Notar kraljevskog slobodnog grada Sombora

Uzvišeni Magistratu,

Mi, dolepotpisani, s bolom smo prinuđeni da se požalimo i zamolimo da se što pre reguliše naš status trgovaca kako bismo bili u prilici ne samo da se izdržavamo već i da plaćamo brojne javne namete koji su porasli na više hiljada florena, pa da bismo izdržali tolike poreze, građansku taksu, esnafsku taksu, moramo imati i određen privilegovan status. Kako bismo, dakle, bili u prilici da godišnje plaćamo sve ono što iziskuju odredbe esnafa, mora se uzeti u obzir i činjenica da su gradski Jevreji, a zahvaljujući Milostivoj toleranciji, već u velikoj meri razvili trgovinu i otvorili trgovačke radnje po gradu, gde su dovukli mnogo robe koju prodaju na meru i svojim metodama privukli veliki broj kupaca, a čine to tako da neretko nepošteno mere robu, prodaju je za nižu cenu, a zna se da im je važan svaki dinar, i na taj način neprekidno nanose štetu zaslužnim građanima ovog Kraljevstva, kao i nama dolepotpisanima. Ti rođeni prevaranti sve se više množe u ovom gradu i prete da potpuno otuđe kupce od nas, pa im treba na vreme stati na put kako pravi i hrišćanski trgovci ne bi bili prinuđeni da se isele ili potpuno prestanu da se bave trgovinom.
Premda stoji da Milostiva tolerancija prema pridošlicama treba da bude na takav način primenjena i interpretirana da zbog te tolerancije pomenuti Jevreji ne nanose štetu zaslužnim građanima i privilegovanim trgovcima, ipak ispada da u stvarnosti čestiti građani i trgovci trpe ogromnu štetu, pa politika ovog Kraljevstva prema građanima treba da bude takva da im na bilo koji način ne škodi i da se ne dešava u bilo kojoj profesiji, da Jevreji i hrišćani ne budu tretirani isto, i da ne ispada tako da hrišćani siromaše a da se država ponaša tako kao da više voli Jevreje i Cincare. Stoga, kako je uostlom dobro poznato i iz Očinskih zakona1, privilegije se ne smeju davati jednima dok drugi trpe štetu, pa stoji i to da Milostiva tolerancija ne sme biti tumačena tako da ispada da u posebnim privilegijama i dobrobitima uživa odbačen i nezaslužan jevrejski rod koji zapravo i nema nikakvih zasluga. Dolepotpisani stoga mole uzvišeni Magistrat da uvaži sve što smo gore izložili i da na taj način reguliše članove Jevrejske zajednice da im se ubuduće dozvoli trgovina isključivo izvan gradskog jezgra, da se spreče da nadalje odasvuda donose svoju robu pod pretnjom da će im se uskratiti bilo kakvo bavljenje trgovinom. Na pomenutu temu već se uzvišenom Savetu obratio građanin Petar Rajković, skrenuvši pažnju da ubuduće treba sprečiti da uzvišeni Magistrat, pod izgovorom naseljavanja novih građana nadalje ne dozvoli da se trgovinom bavi iko bez posebne dozvole za to, i da se strani trgovci primaju isključivo ukoliko je broj postojećih nedovoljan, te da se pomno obrati pažnja na činjenicu da se Jevreji svojim uobičajenim lukavstvima i prevarama ne namnože nanoseći tešku štetu drugim građanima. Izdato u gradu Somboru dana 10. februara 1787.

Zajednica trgovaca i građana obe vere slobodnog kraljevskog grada Sombora

Uzvišenom Magistratu grada Sombora
Zajednica gradskih trgovaca obe vere
Moli da se reguliše status Jevreja, članova gradske zajednice
Stefan Čoka, svojeručno