A thank-you note by Peter Weidmann to the Magistrate of the Free Royal City of Sombor

Идентификатор D_0121:289/1802
Наслов A thank-you note by Peter Weidmann to the Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Тема Peter Weidmann, The Magistrate of the Free Royal City of Sombor, Thank-You Note, Land Authentification
Опис Thank-You Note by Peter Weidmann, expressing gratitude towards the Magistrate of the Free Royal City of Sombor for the letter regarding the land autentification granted to Weidmann.
Стваралац Peter Weidmann
Издавач Historical archive Sombor
Доприносилац Peter Weidmann, The Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Датум June 22nd, 1802
Тип Text; Thank-You Note
Језик German
Место Free Royal City of Sombor, June 1802
Права This material has been digitized to expand access while protecting the materials from degradation through physical handling. Access to the digitized material will be granted to all interested parties. The physical copy of the document is available at the Historical Archive Sombor. In the case of citation or use, please state the origin of the material (Istorijski arhiv Sombor / Historical Archives Sombor).

Преузмите документ

ОригиналПревод
Infrascripti posteaquam virtute determinationis magistratualis ad no Prot. Polit.1 Interventa pro investigandis nonnulis machinationibus et prevaricationibus per Dominum chyrurgum Isaacum Kretzmer teneatis ex parte aliqua etiam in effectum deductis secus vero in gravem contribuentium enervationem tendentibus excuisi exstitissemus; prehabita mutua cum Deputatione ex parte Generalis Universitatis Comitatus hujus Bacsinensis eadem in objecto exmissa Cointelligentia talem qualis investigationem cumque eadem mox praterlapsa Generali congregatione ex parte Deputationis relata exstitisset, et una in pertractationem venisset, ad edocendum hac quoque in parte Amplissimum Magistratum Determinationem G. Universitatis hicce sub adcopulatam referimus et super omnium serie presentem prestamus relationem; eo adjecta, e re esse, ut effectus ordinum circa inserendas per respectivos prescribentes medicos et chyrurgos taxas medicamentorum procuretur eatenusque Congrua disponantur. Sigilatum Zomborini die 8 Februari 1825.

Mathias Jozits senator et Capitaneus qua magistratualiter commissionatus
Stephanus Estergany Senator aeque comisionatus
Joannes Lipay ordinatur notarius ……. Qua aeque magistratualiter commisionatus

Anno 1825 die 19a Januarii in Libera Regiaque Civitate Zomboriensi comitatui Bacsiensi in gremiata infrascripti pro investigandis et eruendis nonnullis prevaricationibus er machinationibus per gremialem Judaum Chirurgum Isacum Kretzmer uti Per D. Senatorem una sur: capitaneum Mathiam Jozits A. Magistratui relatum exstitit, attcutatis et partim in perniciens Partim ennervationem contribuentis populi Sub curam suam chyrurgicam suscepti, partim etiam offensionem crediti Pharmacopaorum publicorum, tamquam pro conservanda valetudine in…..ncipe necessariarum parte ab una ex parte SS Et ordinum comitatus Hujus Bacsiensis, parte ab altera Magistratus Zomboriensis exempti Servata in concursu individuorum sanitaris misata deputatione sequentem peregimus investigationem et qudem preprimis exhibita est nobis per D. Pharmacopolam gremialem Alexandrum Peak hic sub no 1o species facti specificos partim perpetratanum prevaricationum et machinationum casus continens una cum denotatione testium ad quemlibet casum applicando dein presectata sunt complures prescriptiones chyrurgica medicamentorum diversis inprimis sub cura sua constitutis per antelatum chyrurgum Kretzmer facta et partim ad Pharmacopoam Peahianam, partim Tunnerianam directa cum specifica taxarum pro iisdem medicamentis soluta quorum in consequentiam prescriptionibus chyrurgicis pro combinatione ulteriori individuo sanitatis aeque ad hanc comissionem exempto Consignatis iisque facta combinatione uti hic sub no 2. Advolvitur reflexionem suam scripto presentante circa reliqua puncta prevaricationum et attentatarum in adversationum inspecie vero casum illum ubi antelatus Kretzmer gremialem Pharmacopolam D. Alexandrum Peak ad desumpsionem excessivarum taxarum et pressiorum ultra competentiam desumptarum summarum analitiose inducere studuerat, auditi sint juxta exibita deutri puncta Domini chyrurgus Civitatis Zombor Josephus Molnar, Ivanes Kulentsits Diplomaticus pharmacopous et protocolista Civitatis Zombor Adalbertus Hanke, qui fassiones suas hic sub numeris 3. 4. Et 5 advolutas scripto exhibuerunt saepefato Domino Alexandro Peak pro majori casus ejusdem clarificatione suam quoque deductionem hic sub no 6 adcopulatam presentante. Investigatione relate ad predeclaratum casum taliter peracta assumpsimus circumstantiam illam qua mediante pretenditur eumdem chyrurgum Isacum Kretzmer pravas suas machinationes circa excessivas taxarum desumptiones et prescriptionum per se factarum suppresiones, partim transformationes in effectum deductisse quo sine ruditus est previe deporito corporali Juramento Josephus Gutyan annorum 27 uxoratus RCatholicus magister arculanius neo casalis confesioris Neo Szivatz qui ad hicce su no 7 adnexat deutri puncta sequentia fasus est, et quidem ad primum
Ad 1um Quod gremialem non ita pridem ad gremium Civitatis immigrantem chyrurgum Judaum Isacum Kretzmer bene noscat tum prolem suam infirmam aliquo tempore curaverit.
Ad 2dum Fatens de hoc Chyrgo nihil sciverat verum dum prolem suam infirmam Zomborinum adtulisset filius Judai Zomboriensis Salamonis Veisz dexteritatem antelati chyrurgi Kretzmer extollens fatenti et uxori eum commendaverit et effective etiam ad eum deduxit.
Ad 3ium Dum antelatus chyrurgus visa prolitam curandam suscepiset et medicamenta prescripsisset mox fatentis uxori suasit ut eadem medicamenta ex antiquiori apotheca videlicet Francisco Tunneriana sibi procuret affidans eandem quod et melioris qualitatis medicamenta et multo leviori pretio talia obtentura sit.
Ad 4um Fatentis uxor taliter affidata abinde etiam continuo medicamenta sibi procuravit et quidem cum quotidie novas prescriptiones fecisset idem chyrurgus, ideo quotidie adlata sunt, consistebant autem eadem medicamenta in quopiam spirituoso binimento et pulveribus qui una cum binimento licet omni die nova prescriptio intervenisset tamen ejusdem speciei et qualitatis fuerant.
Ad 5um Cum antelato chyrurgus occasione cujuslibet prescriptionis taxam medicamentorum cum duobus florenis determinaverit et ultra hos nihil plus in Pharmacopoa exactum fuerit, id in eadem nihil taxatum fuit, prescriptiones autem non sunt restituta.
Ad 6um Tam fatans, quam et illius uxor metuentes ne pretium medicamentorum jam solutum, denuo solvere debeant, prescriptiorum per saepefatam chyrurgum Kretzmer ad rationem infirme prolis sua factarum restitutionem apud D. Pharmacopolam Tunner sapius ursit verum ex quinque prescriptionibus nonnisi unam a coadjutore Drieszbenger Pharamacopola obtinuit, ipso Domino Tumer ratione residuarum prescriptiorum id declarante, quod unam ipse chyrurgus Kretzmer recepiset, in locum primera ad apothecam data novam que hic sub no 8 adnectitam, substituit.
Ad 7am Quem admodum fatens precedenti puncto fasus est, priorem sub no octavo a chyrurgo receptam, et aliam a Pharmacopoi coadjutore Drieszberger obtentam, et hic sub no 9 adcopulatam et dat. 11a octobris 1824 expeditam: de reliquo prius factas prescriptiones Kretzmerianas pro deperditis infirmatas non recepit, verum posterius factas, cum affidatione quod leviori pretio obtenturus sit medicamenta per ejusdem Kretzmer prescriptiones sicut persolvit, ita etiam easdem recepit.
Ad 8um Recordatus omnino fatens casum, quas quovis occasione pro prestitis medicamentis in aphoteca Tunneriana prestitit, solutionum: unam pro medicamentis prima vice ex apotheca erga prescriptionem Kretzmerianam, quam tamen nunquam obtinuit, acceptis solvit 1f 30x Secunda vice pro prescripto spirituoso binimento et 8 portionibus pulverum solvit 1f. con. moneta pro medicamentis in prescriptione sub no 9 contentis solvit istidem 2 florenos w.w. pro medicamentia 4a et 5a vice erga prescriptiones pariter nunquam restitutas acceptis, solvit fatens quavis occasione 2 florenos w.w pro iisdem autem medicamentis tardius ex apotheca Peakiana acceptis fatens solvit 50xros w.w.
ad 9um medicamenta sub no 9 contenta fatens semet dumtaxat ex apotheca Tunneriana adferri curavit et pro illis solvit 2 florenos w.w. de reliquo qualiter et per quem taxa in eodem recipe advolata, deleta et alterata fuerit, fatenti non constat.
Ad 10um Prescriptio hac est illa cujus declaratis puncto 7o ocurit; sed medicamenta in eadem specificata fatens nunquam accepit cum hanc prescriptionem nunquam in apothecam detulerit verum aliam in locum cujus hac dein erga requisitionem fatentis per saepefatum chyrurgum Kretzmer restituta fuit.
Ad 11um Reliquo hic sub B. no 1,2,3,4 et C. no 1,2 productas prescriptiones fatens ad Peakianam apothecam derivavit et abinde etiam medicamenta obtinuit, prescriptionesque iis exolutis recepit.
Ad 12um Fatens causam primum derivationis prescriptiorum Kretzmerianorum illam asignat quod prolis illius in domo Ambrosii Fuchs gremialis e regione Curie Civica posita infirma jacuerint et stante pro tunc majori luto adlatio medicamentorum ex apotheca Tumeriana velut magis dissita, nimis incommoda fuerit, alia causa fuit, quod pro medicamentis illis pro quibus apud D. Tumer 2 fl. w.w. solverat in Peahiana apotheca nonnisi 5oxros w.w. solverit sed et meliorem effectum medicamenta Peahiana apud infirmum produxerit.
Ad 13um Fatens apothecam Peahianam ideo pluribus vicibus desertis, quia chyrurgus Kretzmer eidem intendirit declarando, quod is in disharmonia cum domino Peak vivat, proinde non sit bona medicamenta suppeditaturus, unaque fatentam affidavit , quod medicamenta leviori pretio apud D. Tumer obtenturis sit.
Ad 14um Prescriptiones Kretzmeriana puncto 11 citate ut B no 1,2,3,4. ad mutum remonstrabunt.
Ad 15um Prolis infirma est unius anni et trium mensium dixerat autem prolem eandem laborare infirmitate auglica rectius Rachitis dicta addendo fatentam fortunatum esse, quod in illum impegerius cum secus nemo alter prolem curare scivisset; interim prolis hodie cum eadem infirmitate laborat.
Ad 16um Fatens nullas vituperationes adversus personam et pharmaciam domini Alexandri Beah ad eodem chyrurgo Kretzmer audivit , sed tamen apothecam Tunnerianam Peakiane pretulit et magis commendavit.
Ad 17um Verum est, quod idem chyrurgus Kretzmer coram ipso fatente dixerit se cum domino Alexandro Peak disconvenisse, et nisi idem dominus Peak votis ipssius paruerit se apothecam illius occluserit.

Audita item est Catharina nata Partl suprafati Josephi Gutyan arcularii magistri Neo Szivatziensis uxor annorum 23 R.Cath que deposita previe corporali juramento precedenti in ordine testi, marito suo per omnia conformiter fassa est; dempto puncto 17o ad quod se nihil audivisse, nec proinde scire fassa est.

Testibus previis juxta preadvoluta sub no 7. puncta auditis examinata est juxta hic sub no 10 adnexa nova puncta Josepha Ambrosii Fuchs civis et pistonis gremialis filia, annuorum circiter 16, R.cath. in capitis constituta, que deposito previe corporali juramento, ad pro advoluta deutri punctra sequentia fassa est: et qudem
Ad 1um Quod chyrurgum Judaum Isacum Kretzmer exinde bene noscat, cum arcularii Neo Szivatzensis Josephi Gutyan proluem in domo fatentis egrotantem aliquo tempore in cura habuerit, hocque fuit ad domum fatentis quotidie venerit.
As 2um Quotiestunque antelatus chyrurgus Kretzmer medicamenta pro prefata infirma proli prescripsit, semper illam disertam dedit inviationem ut eadem medicamenta ex antiqua seu Tunneriana apotheca adferantur, licet respectu distantius quam pertransire debuit, apotheca Peakiana tamquam domui fatentis immediate contigna magis commoda fuisset.
Ad 3um, 4um et 5um fatens nihil scit.

Petrus Czvetkovits inhabitator et imigrator magister Zomboriensis annorum 23, uxoratus g.n.u ritus, deposito corporali juramento, ad hicce sub no11 advolita deutri puncta sequentia fassus est:
Ad 1um quod chyrurgum Judaum Isacum Kretzmer partim exinde, quod in gremio civitatis Zomboriensis habitaverat et curam aegronum presusceperit, partim vero quod matrem suam curare inceperit, bene noscat.
Ad 2um fatens eo tempore quo mater ejus Hydrope laborabat non vocavit, verum vicina Judea Moysis Hecht uxor corsum comparens eundem chyrurgum commendavit, ac una etiam ad aegram fatentis matrem vocavit.
Ad3um A fatente quidem idem chyrurgus Kretzmer centum florenos pro cura matris numquam petiit, sed fatens ipse a domesticis suis audivit quod is in casu si eandem fatentis matrem Hydrope laborantem pristina valetudini resituerit, 50 florenos petierit. Ceterum id verum est, quod pro prescriptione et visita eidem fatens 5 florenos solverit.
Ad 4um nihil.
Ad 5um Fatens persoluto pretio medicamentorum ex apotheca Tunneriana acceptorum prescriptionum chyrurgicam vulgo recipe dictam mox obtinuit.
Ad 6um Puncto 3ia clarificavit fatens.

Testis Petrus Pavlovits sodalis mercantilis annorum 23. ….. g.n.u.k. Magno Betskerekino oriundus, apud civem et mercatorem Zomboriensem Petrum Veszelinovits in servitio constitutus deposito corporali juramento ad deutri puncto hic sub no 12 advoluta sequentia fasus est et quidem
Ad 1um Quod sepefatum chyrurgum Isacum Kretzmer bene noscat cum in statu valetudinaris constitutus sub cura ejusdem chyrurgi fuerit.
Ad 2dum Fatens dum semet infirmum sensisset, ipse antelatum chyrurgum adivit et opem medicam petiit.
Ad 3um Dum idem chyrurgus medicamenta pro parte fatentis prescripsisset, illud diserte declaravit, quod is non admittat ut ad prescriptiones illius medicamenta ex apotheca Peahiana accipitantur, cum dominus Pharamacopola Alexander Peak inimicus illius esset; et ideo fatens esto quidem apotheca Beahiana ad fatentis quarterium multo proprior esset, attamen coactus fuit medicamenta ex Tunneriana accipere.
Ad 4um Preter ea, qua priori puncto attacta sunt, de reliquo fatens nihil audivit.

Testis D. Fridericus Schmidt, diplom. Pharmacopeus annorum 24, ..... R.cath deposito previe corporali juramento ad hicce readvoluta sub no 13 deutri puncta sequentia fassus est:
Ad 1um Quod chyrurgum Judaum Isaacum Kretzmer non ita pridem ad gremium Civitatis immigrantam noscat, cum sepius etiam cum ipso constitutus fuerit.
Ad 2dum Quod idem chyrurgus sepius coram ipso fatente initio D. Franciscum Tunner, dein autem contra dominum Alexandrum Peak diversimode debachatus fuerit, et ideo ipsum pro mali characteris viro servet presertim cum ex prescriptionibus illius per fatentem inspectis diversa perversat machinationes appareant, qua cum honesti viri charactere et indole minus conveniunt.

Testis Salamon Veisz Judaus Zomboriensis annorum 54, uxoratus deposito juxta proprium suum ritum in synagoga solita juramento ad deutri puncta hic sub no 14 advoluta sequentia fassus est:
Ad 1um Quod chyrurgum Judaum Isaacum Kretzmer qua hic loci degentem noscat.
Ad 2dum fatens jure ex respectu illo, quod idem chyrurgus Kretzmer uxorem suam in gravi infirmitate constitutam ex eadem salvererit, cum apud D. Aurulem Basilium Athanatzkovits, ejusque fratruelem A.R.D. Paulum Athanatzkovits parochium g.n.u.k. gremialem presentavit, comendavit et laudavit, quin eatenus alium aliquem respectum habuisset.
Ad 3um et 4um nihil.
Ad 5um Verum est, quod fatens contra eundem Judaum chyrurgum majorem in modum debracchatus fuerit, idque ideo fecit, cum uxorem ejus in gravi infirmitate constitutam curandam susceperit, et post aliquot tempus repentine citra sufficientem causam deseruerit.
Ad 6um Fatens filium suum eidem chyrurgo Kretzmer ad pecuniam pro servitiis ea ratione reliquit ut eumdem in arte chyrurgica instruat, de reliquo autem nullam aliam conventionem habuit.
Ad 7um Cum interim fatens observasset, quod filius ipsius in eadem atre per prefatum chyrurgum debite minus instruatur et erudiatur, eumdem ab eodem recepit.

Super quibus sua serie et ordine per nos pertractatis et legali modo erutis adherentis presentem in consequentiam eatenus interventarum confessiorum prestamus relationem. Sigilatum Zombor ut supra.

sledi niz necitkih potpisa
Mathias Jozits senator et Capitaneus qua magistratualiter commissionatus
Stephanus Estergany Senator aeque comissionatus
Joannes Lipay ordinatus notarius ……. Qua aeque magistratualiter commissionatus

Ivestigatio
In merito nonnullarum prevaricationum per D. Chyrurgum Isaacum Kretzmer cum enervtione contribuentium attenratarum.

Deutri Puncta pro Judao Salamone Veisz contra Judaum chyrurgum Isaacum Kretzmer directa.
1. Utrum fatens noscat Judaum chyrurgum Isaacum Kretzmer et unde?
2. Fatens cum Judao chyrurgo Kretzmer de domo in domum eumdem chirurgum ubique, qua per suam matrem missum neo advenam et peritissimum medicum Recomendavit veritatem fatens hic quoque depromat et qualem scopumcum tali exaltratione ejus assegni voluit?
3. Delatus est chirurgus Kreczmer de variis suis erga contribuentes in prescriptionibus medicamentorum practicatis imosteris fatens cum eo in nexu fuit expressiones a contribuentibus inter se dividendi, fateatur fatens ad conscicutiam et sub jurata fide in quantum se extendit nexus ejus cum chirurgo Kreczmer?
4. Magister imigrator Petrus Czvetkovits exponit quid chirurgus Kreczmer a sua in Hydrope Cubante matre per una visita 5fun w pretenderis, cui multum visum fuit, accepit tandem chirurgus duos florenos w eo id declarante quod residuos 3 florenos filius Salamonis Veisz pro suis fidelibus servitiis retinere voluerit. Fatentis ergo filius suis aeque in nexu cum chirurgo Kreczmer in ruinam miserarum contribuentiam destinatus quomodo in quali forma et nexu circumstantia fuerit? Fatens exponat.
5. Fatens chirurgum Krezmer coram pluribus quo maximo impostore et maleversante declaravit in quo cardine imposturas et maleversationes ejus consistans? Fatens fideliter exponat.
6. Filius fatentis fuit qua servitor apud Judaum chirurgum Kreczmer habuitur filius pro servitis suo certam solutionem et quantum aut e divisione extorsionum servitia soluta ….? Fatens fideliter depromat.
7. Est ne filius fatentis actu in servitio apud chirurgum Kreczmer vel non? Siqudem solutio servitii via extorsionis per detectas imposturas sublata esset , deregat fatens.

Deutri puncta pro diplomatico pharmacopoe domino Friderico Schmidt contra Judaum chirurgum Isaacum Kreczmer directa
1. Utrum fatens noscat Judaum chirurgum Kreczmer et unde?
2. Scitum et aliquam notitiam habet ne fatens quod chirurgus Kreczmer contra personam et apothecam domini pharmacopoei Alexandri Peak et contra personam diplomatici sui coadjutoris Ivannis Kuluntsits calumniose, de tractorio scandalose debachatus, quibusque expressionibus usus fuerit?

Inclyta Comisio
Tanta jam antiquis temporibus exstitit sanitatis estimatio, ut eam Thesauris omnibus priorem, suavissimum vita condimentum et alteram terena felicitatis partem ac plane humana beatitudinis apicem existimarint; Imo aput Ethnicos divinis prosequendam honoribus censuerint. Hinc nec mirandum quod moderno cultiore aevo ad evitandos tot offendenda sanitatis scopulos, et manutenendum preciosi illius Thesauri vigorem tanta tam ipsos medicos ac chyrurgos, quam etiam pharamacopoeos respicientia, reiteratis vicibus emanaverint Benigno gratiosa Intimata. Quam procul a recto hocce tramite, non ita pridem recessum fuerit, sequens species facti, Inclytam Comissionem uberius informabit.
Tertius jam lapsus est mensis, a quo Judaus Isacus Kretzmer non pridem dipplomaticus chyrurgus theoreticas suas cognitiones sub manu ductione et recomendatione famosi illius Judai Salamonis Weisz, hujus item filii domatim ad instar medici oraculi facta, practice in obversum juramenti sui chyrurgici in perniciam humanitatis per gremium hocce difundere ceperat. Felici omine contigit, ut hic nefandas suas in re medica suscipiendas prevaricationes – per me jam detectas, et suo tempore uberius adhuc detegendas – medio mei velut instrumenti effectuandas decreverit. Non latuit preatactum Judaum Kretzmer nefarium suum propositum per me detectum haberi, nam brevi post detactam perniciosam illam tentationem non erubuit hic vindicte cupidus perjurus chyrurgus tam ipse, quam medio coripheorum suorum pharmacopolium meum – testantibus instrumentis visitationalibus recentissimis et optimis medicamentis in sufficiente quantitate dotatum – pro adulterato et vitiato difamare, ipsos vero infirmos, qui opera sua utebantur, a percipiendis ex pharmacopoleo meo mediamentis – sub comminatione quasi in meo pharmacopolio vitiata et nimium preciosa medicamina essent, ipse vreo ego una cum meo dipplomatico adjutore nullius farine homines essemus – deterrere et sic cunctas suas medicas prescriptiones cum prostitutione pharmacopolii, et honoris mei diminutione directe ad pharmacopolium Tunnerianum inviare. Hinc deinde factum est, quod ego tum ad salvandum honorem meum et conservandum pharmacopolii mei creditum, tum vero ad lucidius detegendas preatacti chyrurgi Kretzmer in praxim subseque deductas perniciosas machinationes et prevaricationes comissionem mixtam in preatactas maleversationes indagaturam, tam ab Inclytis statibus et ordinibus Comitatus hujusce, quam et Amplissimo Magistratu Zomboriensi ordinari petierim. Ad conciliandam expositioni mea fidem, quo ad provocationem Judai Kretzmer in me intuitu adulterationis medicamentrum et prescriptionum factam una cum dipplomatico adjutore meo Joanne Kuluntsits juramentum corporale offero: Relata vero ad id utrum saepe mentionatus Judaus Kretzmer ante et post mei tentationem preconceptas suas prevaricationes in prejudicium et oppressionem inferorum contribuentium directas ipse solus vel ne fors aliquo cooperante in effectum deduxerit? Apohtecam meam ut vitiosam difamaverit? Honorem ilem ac bonam existimationem persona mea et coadjutoris mei prosciderit, sequentes testes perhibebunt
1. Josephus Gutyan Areularis magister Szivatziensis
2. Josephus Gutyan - Uxor ejus
3. Josepha Fuchs gremialis Pistorio Ambrosii Fuchs in Capillis existens filia
4. Petrus Czvetkovits imigrator magister gremialis
5. N. Pavlovits sadalis mercantillis Petro Weszelinovitsianus
6. Dominus Fridericus Schmidt dipplomaticus pharmacopocus
7. Salamon Weisz Judaus gremialis

Non abs re fore censui sequentem mihi per Josephus Gutyan primum in ordinem testem, hujus item uxorem propositam quarimoniam qualiter nempe querulans ad pharmacopolium Tunnerianum inviatus, ibidem tractatus et ultimario eandem deferere coactus fuerit? Incltyta deputationis tratinis substernere
1. Quod prescriptiones medicas recepten Isaco Kretzmerianas ad rationem suam factas et erga inviationem prescribentis ad pharmacopolium Tunnerianum pro preparatione et expeditione deportatas, nec post exolutionem pretii, esto eas repetierit, rehabere potuerit.
2. Quod postquam fatens certim album spiritum pro cujus preparatione 48xros con. Monet. Solvere debuit, pluries in pharamacopolio Tunneriano semper tamen erga prescriptionem Kretzmerianam preparari curasset et post exolutionem recipe sibi restitui petiisset, antequam hoc eidem restitutum fuisset, in locum ab infra expositorum 48xr con. Mon. per Apothecarium deletorum, a supra 8xs con. Mon. appositi fuerint, quod probat recipe sub A no 2 in copia productum, cujus originale per fatentem resignabitur.
3. Quod fatenti postquam ultimam prescriptionem Kretzmerianam in pharmacoplio Tunneriano expediri curasset et hujus – vel ut exoluta – restitutionem serius ursisset, integra pharago prescriptionum, ut sibi ex hac suam seligeret, cum indignatione objecta fuerit, ac tandem non nisi erga iteratas seriores adursiones et declarationem quod ex illa pharagine suam prescriptionem cognoscere haud posset recipe sub A no 1 in copia demissa adlovutum, quod in origine etiam producetur, querulans tamen pro suo neutiquam recognoscit, imanuatum fuerit, recipe hoc est manuscriptum Kretzmerianum sine subscriptione ordinantis, unde colimari potest quod plures tales anonyma prescriptiones prefuisse debuerint, siquidem recte talis ex inadvertentia querulanti obtigerit que prescriptio 8f con.mon. taxata, legalem taxam excessive superare videtur cujus eruitionem Inclyta Comisio disponere dignetur.
4. Dum arcularius Gutyan de relicta Apotheca Tunneriana prescriptionem sub B no 1 fine confectionis medicamentorum ad meam pharmaciam tullisset et id ipsum Judaus Kretzmer rescivisset, ut eundem de indentitate pretii medicamentorum in meo et Tunneriana pharmacopolis vigentis dementaret, et excessivas solutiones in Tunneriana apotheca factas palliaret, isthic sub B no2,3,4 pretiosas prescriptiones in prejudicium et respective confusionem contribuentis Gutyan expedivit, sed nec destitit eundem Gutyan cum residuis duabus suis prescriptionibus sub C no 1,2 sub comminatione quod eidem secus nihil prescribere velit ex meo pharmacopolio ad Tunnerianum traducere; utrum autem preatacta prescriptiones sub B no 2,3,4 pro 5/4 anni prole facta indicative et conscientiose ordinari potuerint Inclyta Comisionis alto judicio substernitur.
Cum jam super exposita perpleoritates cointeligentiam quandam inter chyrurgum et pharmacopocum presuponerent id quoque hic attingere censui quod pharmacopola Tunner et chyrurgus Kretzmer in suspicioso tractatu per Joannem Kuluntsits uberius explanabuntur.
In ulteriorem excessiva taxationis medicamentorum comprobationem advolvitur etiam prescriptio(s) chyrurgi Topolyiensis Arasser sub …… pro Victore Dominali Topolyensi in pharmacopolio tunneriano expedita, dignetur proinde Inclyta Comissio dijudicare, ubi et in quantum super taxationes practicari soleant.
Quod pharmacopolium meum bonis et sufficientibus medicamentibus instructum sit perhibent officiosa visitationalia instrumenta et attestata respectivorum gremialium dominorum physicorum et chyrurgorum sub …. humillime advoluta; si proinde prescripta per chyrurgum Kretzmer medicamenta debitum effectum in infirmis non producunt, ratio defectus hujus non ab expediente verum a prescribente repetenda est, quod eo magis certum est siquidem advoluta hicce sub no 8….. Prescriptiones adeo inconsequenter apposita sint, ut nullus vel faltem valde exignus effectus prosperari possit.
Relata denique ad mihi per duos gremiales medentes inde a duorum annorum effluxu calumniose appictum taxa medicamentorum pretensum excessum me humillime declaro, quod pro singulo comprobando transgressionis acta 24 aureorum poena vigore intimati Regii dictata memet sponte subjiciam.
Si tamen quispiam exurgeret qui cum violatione Taxa sine comprobatione me calumniose proscindere intenderet, qua injustus sub quai cunque larva proprium suum lucrum quarendo in coniventia cum secundo juste considerati potest; dignetur Inclyta Comissio juxta premissa judicare, cur excessus violationis legalis taxa alibi practicatus mihi appingi studeatur? Cur duo viri suas omnis generis prescriptiones cum nominis et honoris mei agravio inde a duobus annis in apothecam Tunnerianam dirigant? Cur false calumniose proscindat, quod apud me medicamenta excessive Chara sint, quali cunque excessisivo pretio alibi solvantur? Quastio sine lessione conscientia facile solvenda veniet, si de eo quis se convincere velit, quod tales suos in lucrum proprium directa lusus in turpido cum tertii ruina continuare studeant.
Hinc Inclyta Comissioni humillime supplico, quatenus sumpta in gratiosam considerationem preatacta rationum momenta, me a periculo hororis et facultatum mearum interitus liberare chyrurgum vero Judaum Isacum Kretzmer velut perversi genii et depravatorum morum hominem sui in demeritum aliorum vero salutare ad exemplum e gremio civitatis et Inclyti Comitatus hujusce eliminandum Inclytis statibus et ordinibus et Amplissimi Magistratui Zomboriensi gratiose proponere dignaretur. Qui in reliquo jugi cum venerationis cultu persevero.

Zomborini die 18 januarii 1825.
Inclyta Comissionis
Humillimus servus
Alexander Peak
Pharmacopola Zomboriensis

Copia
Actum visitationis pharmacia domini Alexandri Peak in concursu clarissimi viri Caroli Bulla Comitatus Batsiensis ord. Physici perillustris item domini Mathia Josits Senatoris una et Civitatis capetanei tamquam ad hunc actum pro testimonio legali comissionati peregimus, posteaquam ordine cuncta pharmaca perlustrassemus, plura in trutinam sumpsimus reperrimusque tam composita quam et preparata juxta leges pharmaceuticas rite confecta, atque preparata, simplicia item in sufficienti quantitate adinvenimus. Quod vero activiora, ut et venena attinet, hac sub peculiari seratura una cum bilancibus atque ponderibus reclusa tenentur. Sigilatum Zombor 11. 9bris 1824.

Carolus Bula m.p.
G. Comitatus Bacsiensi physicus ordinarius
Mathias Loosz m.p.
Ord. Civitatis physicus
Coram me Mathia Jozits m.p. Senator et Capitaneus qua tamen ad hunc actum juditer commissionato

Copia
Infrascriptus presentium per vigorem et vi officii mei conscientiose fidem facio et testatum reddo: quod ego pharmacopocam per dominum Alexandrum Peak dipplomaticum apothecarium in Libera ac Regia Civitate Zombor erectam, tam occasione institutarum prescriptarum visitationem quam et privative factarum crebriorum invisionum – quamadmodum officiosa mea relationes hoc in objecto publico exhibita ubertim loquuntur – semper in optimo statu quibus vis videlicet apparatibus in fructam optime qualitatis pharmacis et obtutu promptissima eaque accurata medicamentorum expeditionis, individuis in arte pharmaceutica qualificatis provisam repererim, adeo quidem ut antelatus domino apothecarius indeffesa sua industria, et Zelo, tam mei quam et cunctorum sub cura mea constitutorum agrorum, quibus pharmacis illius uti hucdum contigit plenum contentum et complacentiam promeritus sit. In cujus fidem presens nominis subscriptione et usualis sigilli muramine roboratum attestatum extradedi. Zomborini die 10a januarii 1825. Carolus Bulla m.p. medic. Doctor et Inclytorum Comitatum Bacs et Bodrog art. Unitor Physicus ordinarius.

Naredni tekst je na nemačkom

Humillima informatio Alexandri Peak in merito malversationis Judai chyrurgi Isaci Kretzmer exporrecta.

Deutri puncta pro Petro Pavlovits sodale mercantili Petro Veszelinovitsiana contra Judaum chirurgum Isacum Kretzmer directa.
1. Utrum fatens noscat Judaum chyrurgum Kretzmer et unde?
2. Depromat fatens, utrum is eundem chirurgum Kreczmer per prestando modis auditis in sua infirmitate requisiverit aut idem chirurgus per alium comendatus et adlatus fuerit?
3. Dum idem chirurgus suam primam prescriptionem recipe prestitisset qualem inviatiorem dedit, unde et ex qua apotheca medicamenta adferantur? Et ex quo motivo?
4. Scitne, aut aliquam notitiam habetur fatens, quod chirurgus Kreczmer contra personam et pharmaciam domini Alexandri Peak caluminose detractorio et scandalose debachatus quibusque expressionibus usus fuerit?

Deutri puncta pro Petro Czvetkovits inhabitatore et Smigmatore Zomboriensi contra Judaum chirurgum Isacum Kretzmer directa.
1. Utrum fatens noscat Judaum chyrurgum Kretzmer et unde?
2. Depromat fatens utrum Judaum chirurgum Kretczmer pro prostando in Hydrope decumbenti matri modis auxilio requisiverit? Aut idem chirurgus per alium comendatus et adlatus fuerit?
3. Dum Judaum chirurgus Kreczmer primam visitam ad fatentis matrem in Hydrope cubantem fecisset 100 florinos w.w. petuntur plenariam restitionem spopondit. Matre centum florinos solvendi se incapacem declarante pro eadem visita chirurgus pretendebat 5 florinos, accepit tamen duos, Judao chirurgo declarante, quod residuos 3 florenos filius Salamonis Veisz quo servitur ejus pro se retinera voluit? Recenseat fatens circumstantialiter sub ….. cursum hujus negotii?
4. Dum idem nominatus chirurgus suam primam prescriptionem recipe fatenti transdidisset, qualem invitationem dedit, unde et ex qua apotheca medicamenta adferantur, ut ex quo motivo?
5. Utrum fatens post exolutionem medisamentorum in Pharmacia Tunneriana resttitutionem prescrptionem urserit? Et receperit an non?
6. Pro parocentesi abdominis in Hzdrope cubantis foemina matris fatentis pretendit Judaus chirurgus 50 florenos w. hac pretensio 50 fl. w fuit ne ad plenam resanationem destinata? Vel pure pro exigua illa operatione recenseat fatens?

Deutri puncta Josepham filiam in Capillis Pistris Zomboriensis de Ambrosii Fuchs contra Judaum chirurgum Isacum Kretzmer directa, concernentia.
1. Utrum fatens noscat Judaum chyrurgum Kretzmer et unde?
2. Dum arcularii Josephi Gutyan prolis apud fatentem in firma morata fuisset et fatens unam prescriptionem per Judaum chirurgum factam recepisset, qualem accepit aut audivit inviationem prescribentis chirurgi, unde et ex qua apotheca medicamenta adferantur?
3. Qualem fatens protulit in pharmacia expressionem intuitu cointeligentia Judai chirurgi per pharmacia Tunneriana proverbio usa ..... ..... et quid tali expressioni ansam prebuit?
4. Scitne et aliquam notitiam habetne fatens per se vel ab alio audivisse quod Judaus chirurgus Kreczmer contra personam et pharmaciam domini apothecarii Alexandri Peak et personam coadjutoris ejus diplomaticum Ivannem Kuluntsits caluminose detractorie et scandalose quibusque expressionibus usus fuerit?

Deutri puncta Josephi Gutyan et ejus uxoris in merito hujus inquisitionis contra Judaum chirurgum Isacum Kreczmer directa.
1. Noscitne fatens Judaum chirurgum Isacum Kreczmer, et unde?
2. Requisivitne fatens supra nominatum chirurgum fine infirma proli sua suppeditandi medici auditii, aut idem per alium comendatus, et adlatus exstitit?
3. Prima prescriptiones per nominatum chirurgum Kretczmer pro prole fatentis facta et idem tradicta, deditne idem chirurgus ex qualem inviationem ex qua apotheca medicamenta adferantur?
4. Inviatione taliter ad Tunnerianam apothecam fine preparationis medicamentorum interventa, curavitne fatens ibidem plures prescriptiones /recipe/ expediri?
5. Suntne in eadem Tunneriana apotheca prescriptiones recipe statim taxata et post exsolutionem restituta?
6. Utrum fatens restitutionem exolutorum prescriptionum usavit et qualem declarationem accepit?
7. Scintne pro manibus fatentis aliqua prescriptiones nominati chirurgi quas e pharmacia Tummeriana recipere protuit?
8. Talestne fatens recordari quid et quantum pro singulis prescriptionum medicinis solverit?
9. Hic una prescriptio recipe nominati chirurgi Kreczmer occurit In qua certus albus spiritus continetur in qua prescriptione inferius exposita 48x c.m. taxa deleta littera tamen c.m. hoc est con. Mon. exstant. Superius vero 8xris taxa designata est, curavitne fatens saepius hunc album spiritum expediri, et quid semper pro eo solverit, quamodo hac variatio consideranda veniat? Fatens exponat?
10. Indetidem hic occurit una prescriptio propria manu Judai chirurgi cum aliis omnibus prescriptionibus hic productis in scriptura aequaliter coherens, sine tamen subscriptione nominis ordinatis chirurgi – continet in se decoctum et pulveres recenseat fatens utrum hac prescriptio pro sua infirma prole expedita sit, et declaret quomodo ad hanc prescriptionem sine nominis subscriptione venerit, nam in pharmacia expedita, et cum 8f c.m. taxata observatur?
11. Ubi fatens reliquas hic productas medicamentorum prescriptiones Judai chirurgi expediri curavit? Exponat?
12. Quare deservit fatens pharmaciam Tunnerianam et quare pro recipiendis per chirurgum Kreczmer prescriptis medicamentis devenit in pharmaciam Peakianam?
13. Quare identidem fatens desevit pharmaciam Peakianam et redivit cum ultimis duabus prescriptionibus chirurgi kreczmer pro recipiendis medicamentis ad pharmaciam Tunnerianam? Facitne ex inviatione et protensione ejusdem chirurgi Kreczmer?
14. Dum fatens Tunnerianam apothecam deseruisset et cum prescriptionibus chirurgi Kreczmer pro recipiendis medicamentis in pharmaciam Peakinanam se convertisset, utrum nominatus chirurgus Kreczmer ultroquoque continuaverit prescriptionis formam, altum pretium medicamentorum remonstrantem?
15. Quot annos aetatis numeravit fatentis prolis et qualem infirmitatem designavit chirurgus? Siquidem per eundem facta prescriptiones pro uno misero contribuenti nimis gravantes viderantur? Et utrum post fatens expensas infirma prolis sanitas restituta fuit.
16. Scitne, aut aliquam notitium habetne fatens, quod Judaus chirurgus Kreczmer contra personam et pharmaciam domini apothecarii Alexandri Peak et personam coadjutoris ejus diplomaticum Joannem Kuluntsits caluminose, detractotie et scandalose debachatus, qualibusque expresionibus usus fuerit?
17. Scitne, aut aloquam notitiam habetne fatens, quod idem Judaus chirurgus nominatus sit in occlusionem pharmacia d. pharmacopoei Peak procedere?

Naredni dokument je na nemackom

In nexu inquisitionis quoad imposturas et machinationes Judai chyrurgi Isaaci Kretzmer practicatas per J.J S.S. et O.O. comitatus hujusce et Amplissiumu Magistratus Libere Regieque Civitatis Zomboriensis exmissam mixtam commisionem dedato 19a januarii 1825. interventam mihi comissum habetur, quatenus in decursu hujus cause rem sanitatis medicam concerventia objecta asummere adcopulatas chyrurgi Kretzmer prescriptiones examinare cum fassionibus testium ad deutri puncta electis combinare et opinionem meam deponere velim quibus taliter reasumptis examinatis et combinatis sequentes medicas reflexiones vi officii demisse substerno.
Quod Judaus chyrurgus Isaacuc Kretzmer in obversium juramenti sui chyrurgici contra omnem humanitatam in preniciem et enervationem contributium lucri proprii querendi studio dominum pharmacopoum gremialem Alexandrum Peak in excessivas proscriptionum per eundem chyrurgum ordinatum taxationes in falsificationem earum et adulterationem medicamentorum provocaverit, ipsa deposito corporali juramento j. commisioni in forma specificati exporrecta et hic sub no 6o adcopulata remonstratio domini pharmacopoi Alexandri Peak, taliter aeque deposito corporali juramento scripto interventa ex hic sub no 5 adcopulata fassio diplomatici coadjutoris domini pharmacopoi Peak domini Joannis Kulutsits, non secus sub juramento exporrecta dua testimonia sub no 3 et 4 adcopulata dominorum Josephi Molnar honor chyrurgi civici et Adalberti Hanke protocollista, quod idem dominus pharmacopous Peak Judeo chyrurgo post provocationem vix ex apotheca excesso, iis vero comparentibus provocationem chyrurgi Kretzmer instanter detexerit, unde poro secuta est domini senatoris una ….. capitanei Amplissimo Magistratui sine peragenda inquisitionis exporecta relatis, ad evidentiam comprobant
Idem chyrurgus Kretzmer tentatam suam provocationem propriis suis hic sub no 8 adcopulatis 8 prescriptionibus eo magis confirmat.
Ha octo prescriptiones indigitant plures contra altissimos ordinis in hoc merito premisos et perpetratos abusus qui sine conniventia inter chyrurgum et pharmacopoum nunquam hac forma in effectum deduci potuissent.
Tentatione chyrurgi Kretzmer, qua mediante pharmacopoum dominum Alexandum Peak in machinationem sibi associare cupiebat non succedente sequi detulit ut provocator chyrurgus denegantem pharmacopoum pro inimico suo proclamando, omnes suas, suis agrotis fiendas prescriptiones cum impositione – vindicte studio – cum detrimento honoris et fiducia pharmacia Peakiane illuc dirigere studeat, ubi ejus principiis paruere, ut no 7 puncto 3 et 13 ita no 10 puncto 2 ita no 12 puncto 3 – provocator chyrurgus Kretzmer ea jam temeritate turgebat, ut declarare non erubuerit, nisi Peak votis ejus paruerit et posteram ejus occludi procuratorum ut fassiones sub no 7 puncto 17 clare probant.
Anno proxime evoluto duo benignosa intimata intervenerunt, in primo precipitor ut phatmacopoi prescriptionibus illico taxas apponant, in secundo ut exoluta prescriptiones medicamentorum concernentibus restituantur: jam vero in casu presenti exolutarum prescriptionum restitutiones iteratis vicibus postulate supprese no 7 puncto 5,6,8 docentur quin imo posteaquam chyrurgo Kretzmer innotuisset, quod contribuens orcularius Gutyan Tunnerianam apothecam deseruisset et in Peakianam transivisset, ut precessarum prescriptionum suarum excessivam taxationem palliaret, cum capacitare cupiens quari in alia apotheca parformiter charo pretio medicamenta forent, sine fundamento, sine indicatione infirmitatis sales fecerit alti pretii prescriptiones que juxta proventus primi ordinis domini Terrestris, nunquam tamen pro misero contribunte ordinari potuissent, id docetur in prescriptionum serie sub A 1, et sub B 3,4,5.
In remonstrationem premissorum substerno has octo Kretzmerianas prescriptiones.
Juxta fasionem contribuentis Szivatsiensis Josephi Gutyan no 7 puncto 4 occurit, quod precedentes chyrurgi Kretzmer plures prescriptiones ad iteratas petitiones non restituta constiterint ex aliquibus pulveribus et certo albo spiritus ut sub A no 2 et C no 1,2 videri est si istque harum prescriptionum usum cum tali quali succesu applicuit, quali conscicutia ex fundamento potuit pro equali scopo, posteaquam ei innotuisset, quod pro patiente ex alia apotheca medicamenta adferantur , medicamenta sub B 3,4,5 contenta ordinare? Ut nimirum sicut premisi suarum prinovarum prescriptionum excessivam taxationem palliare possit: id ipsum confirmatum in fatentis puncto 13 qualiter chyrurgus Kretzmer eumdem fatentem denuo in Tunnerianam apothecam transferendo sub C no 1,2 prescriptiones suas ad primi ordinis, sed tamen ad legalem taxam subjectas reduxerit.
Fatens in puncto suo 8vo exponit primevarum 5 prescriptiorum Kretzmerianorum nunquam reobtentarum solutiones pro primo 1f 30xr w.w. pro secundo 1f c.m. pro tertio 2f w.w. pariter pro quarto et quinto 2f w.w. assignando, quod hoc pretiumprescribens Judaus chyrurgus ipsi indixerit, in apotheca acceptis 2f w.w. nulla mentis de aliqua supra competentiam restitutione intervenerit, docet ejus fassis puncto 5. Pro prescriptione hac sub A no 2 primarica reobtenta exponit sub puncto suo fatens solvisse 2f w.w. seu 48xr c.m. sicut prescribens chyrurgus ipsi indictavit, sed huc prescriptio non plus quam 8 idest octo xros c.m. efficit, quam serio urgente dum recepisset, inferius 48xr c.m. summa deleta et superius 8xri inscripti apparent, hinc sicut hec prescriptio 40x c.m. taxam legalem superat, ita precedanearum prescriptionum hinc similium uti puncto 4 remonstratus taxam excessisse clare probat est fatens puncto 9 dicit se ignorare quando et per quem hec taxa 48xr c.m. deleta fuerit.
Occurit in inquisitione porro, et hoc per fatentis no 7 puncto 13 et no 12 puncto 3 quod chyrurhus Kretzmer arguat D. pharmacopoeus Peak – siquidem inimicus ejus esset, mala medicamenta suppeditaturum. In confusionem hujus propositionis quod defectus in effectu medicamentorum non ab expediente, sed a proscribente dependeat, occludit D pharmacopous Peak prescriptiones Kretzmerianas quatuor hic adcopulatas sub 8 et ……. E.F.G.H ex quibus experiri mihi licuit, qoud prime tres E.F.G. prescriptiones adeo inconsequenter prescripte sint, ut ex iis exiguus vel nullus effectus sperari possit: prescriptione autem sub G. ingredientia e chinosis roborantibus, laxantibus, diureticis consistentia, ita sibi metipsis in effectu contraria sunt ut ordinaritis intentio, quem scopum alsequi et cupis mali obicem ponere velit? Nullo parto cognosci possit.
Quoad duas Kretzmerianas pro fatentis prole factas prescriptines ut sub B no 3,4 videre est, id adhunc observatum fuit, quod idem chirurgus cum mercurio adeo excessive usus fuerit, ut mirandum sit 5/4 annorum prolem adhuc in vivis esse.
Occurit tandem una sub anonymo sine subscriptione nominis ordinantis chyrurgi intervenda prescriptio in apotheca 8f c.m. taxata et expedita hic sub A no 1 adcopulata, quam fatens pro sua non agnoscit, ad quam tamen ita devenisse sub puncto suo C asserit, dum nempe idem antequam Tunnerianam apothecam desernisset, perultime sue prescriptionis restitutionem petendo a Domino apothecaris Tunner intellexerit, eandem per Judaum chyrurgum oblatam esse; dum itaque eam a Judao repetiisset, in locum ex apotheca oblata prescriptionis hoc ex in advertentia ei obtuerit recipe. Tales sub anonymo prescriptiones qua semper ad prevaricationem tendent, debuerunt pluros buisse, tum fatenti inopinate e pluribus talis obtigerit.
Pro conclusione hanc adhuc reflexionem meum demisse substerno, sicut in hac quoque causa occurit et mihi hinc inde experiri licuit, tales inter nonnullos medentes in gremio existentes vigore abusus, quod preclaros secus viros pharmacopeos, seu ex rancore privato, seu proprii emolumenti studio hinc inde ita prescribant, quod quippe malas expeditiones faciant, mala medicamenta servent, excessiva pretio supra taxam medicamenta expediunt , taliter patientes a pharmacopois terrere, omnes suas prescriptiones cum detrimento honoris et fiducia pharmacopoi aloirum inviare studeant, tales caluminosse diffuse proscriptiones fiduciam persone et pharmacie ejusdem pharmacopoi tollunt, eundem coram sublito odiosum reddunt et brevi temporis decursu innocentem in recuiam et extremam egestatem regrimunt.
Per visitationes annuas pharmaciarum per physicos coram testimoniis legalibus institui solitas eo a fortiori – cum physicis accessus in apothecas pateat, saepius etiam inopinate in officiendi, manipulationes in apotheca vigili oculo lustrandi, hinc inde expeditiones observandi, de integritate pharmaciarum et bonitate medicamentorum tam simplicium quam compositorum singulus adjuratis physicus vi conscientie cavere debet.
Casum in eum si aliquem pharmacoponum a via recta recedere observaret, talem primo paterne monere , tandem striotius cum minatione covigere, his non fructificantibus, concernentibus jurisdictionibus defere obligatur.
Hinc es esset mea demissa opinio ut tales in prevaricationem tendentes abusus tollantur, miseri contribuentes ab manibus expensis conserventur, pharmacopei a vexis et caluminosis proscriptionibus subleventur, quatenus J.J. Jurisdictionibus eas facere dignerentur dispositiones, etiam si via Excelsi Consilii R. …… Hungarici ut fiducia medentium et pharmacoporum ultro qouque coram publico in salvo permaneat, contribuentes vero cum fiducia tam ad medicos quam et pharmacias hinc metu elusionis comparere valeant. Sigilatum Zombor die 6a februarii 1825.

Carolus Bulla
J. Comitatus Bacsiensis ord. physicus

Naredni dokument je na nemackom

Infrascriptus annorum 28, R.Cath, caleos deposito corporali coram Inclyta deputatione in maleversationes Judai chirurgi Kretzmer investigate corporali juramento fateor: quod Dominus Alexander Peak gremialis pharpacopous dum quadam mensis octobris 1824 die ad pharmacopolium ejus venissem mihi detexerit quod chyrurgus Isaacus Kretzmer, quem locum e pharmacopolio egrrendi videram, eundem recte ante mei adventum eo provocaverit; ut sibi – falsis et supposititiis pharamceuticus prescriptionibus, ad pharmacopolium suum sine preparationis inviandis, usuro, excessivarum taxarum desumptione, et medicamentorum per se prescribendorum adulteratione auxiliatricem operam prestaret et proditurum ex hac delumbatione luctum secum subdivideret: eumdem tamen penes inprobationem scelerata sine intentionis surtis auribus exceperit. Fuit eorum in pharmacopolio Peakiano etiam gremialis Civicus chyrurgus dominus Josephus Molnar cui pariformiter preattacta Judai maleversatio in presentia mei d. alexandrum Peak detecta exstitit. Zombor die 19a januarii 1825.

Adalbertus Hanke Regnum Hungarie juratus fori utriusque ... Advocatus

Infrascriptus annorum 37, R.cath, uxoratus gremialis civicus chyrurgus deposito previe coram Inclyta deputatione mixta in maleversationibus Kretzmerianas investigante corporali juramento fateor: quod dominus Alexander Peak gremialis pharmacapeus – dum quodam mensis octobris 1824 die ad pharmacopolium ejus venissem – mixi detexerit, quod chyrurgus Issacus Kretzmer, quam ante mei advertum e pharmacopolio suo obivisse dixerat eundem paulo ante mei advertum eo provocaverit ut sibi falsis et supposititiis pharmaceuticis prescriptionibus ad suum pharmacopolium sine preparationis inviandis, usuro, excesivarum taxarum desumptione et medicamentorum perse perscribandarum adulteratione auxiliatricam operam prestaret et proditurum ex hac delumbatione lucrum secum subdevideret: eundem tamen penes improbationem sceleratae sua intentionis surdis aurieus exceperit. Fuit ..... pharmacopolio Peakiano etiam dominus Adalbertus Hanke causarum advocatus cui parinformiter preattacta Judai maleversatio in presentia mei per D Alexandrum Peak detecta exstitit. Zombor die 19a januarii 1825.

Josephus Molnar
Civitatis …. chyrurgus		 Mi, dolepotpisani, nakon što je po odluci Magistrata pod brojem protokola1 pokrenuta istraga za brojne mahinacije i prekršaje koje je počinio gospodin hirurg Isak Krecmer i koje su sprovedene uz izvesnog pomagača, a koje su sve nanele tešku i materijalnu i štetu po zdravlje dolenavedenih, iznosimo ovaj slučaj. Budući da je već postojala odluka Opšte Skupštine Bačke županije da se sprovede istraga na temu narečenog slučaja, mi ovde donosimo sadržaj i tok istrage da bi obavestili o tome i uzvišeni Magistrat te da bi i on na osnovu ovog dokumenta razmotrio rezultate istrage i da bi se istrazi dodali i elementi koji se tiču recepata i taksi koje se na njih plaćaju, a koje prepisuju hirurzi i lekari i da bi čitav ovaj slučaj bio sagledan u celini. Overeno u Somboru dana 8. februara 1825.

Matija Jozić, senator, ovlašćen od Magistrata
Stefan Esterganji, senator, takođe ovlašćen
Jovan Lpaj, beležnik, takođe ovlašćen od Magistrata

Dana 19. januara 1825, u slobodnom kraljevskom gradu Somboru, u Bačkoj županiji, gospoda senatori izdali su nalog da se sprovede istraga protiv člana Jevrejske zajednice hirurga Isaka Krecmera, a nalog je konkretno izdao kapetan Matija Jozić, a sve zbog mahinacija i prekršaja koje je dotični navodno učinio protiv građana izlažući opasnosti njihovo zdravlje i nanoseći im štetu, a delom i zbog prekršaja koje je počinio koje je naneo javnim farmaceutima. Stoga smo, kako bi sačuvali javno zdravlje a i na osnovu naloga Skupštine Bačke županije, te potom i Magistrata u Somboru, sproveli pomenutu istragu. Najpre nam je gospodin apotekar, član zajednice, Akleksandar Pejak u formi dokumneta broj 1 izneo slučaj o prekršajima i mahinacijama uz zapis o svedočenjima, te brojnim lekarskim receptima koji se delom odnose na pomenutog hirurga Krecmera – jer ih je on pisao i od kojih je deo uputio u Pejakovu apoteku a deo u Tunerovu apoteku uz specifične i konkretne takse koje treba platiti za narečene lekove. Pomenuti recepti dokazi su za jedan vid malverzacija, a ovde se kombinuju sa svedočenjima o ugrožavanju zdravlja dolepotpisanih svedoka kako se vidi u prilogu broj 2. U prilogu broj 2 vide se ostale tačke prekršaja i pokušaja malverzacija, gde je gorepomenuti Krecmer nastojao da navede apoteku Aleksandra Pejaka na plaćanje suvišnih taksi i nameta, i unutar tog drugog priloga saslušani su gospoda hirurg grada Sombora Jozef Molnar, apotekarski šegrt Ivan Kulenčić i zapisničar grada Sombora Albert Hanke, koji je svoje izjave ovde označene brojevima 2, 4 i 5 najpre napismeno izložio pomenutom Aleksandru Pejaku zarad dodatnog razjašnjavanja svega onoga docnije navedenog pod tačkom 6. U okviru istrage protiv hirurga Isaka Krecmera i njegovih malverzacija u pogledu naplate preteranih taksi i ograničavanja upotrebe recepata koje je sam pisao, prvi se pod zakletvom izjasnio Jozef Gutjan, oženjeni katolik od 27 godina, po zanimanju drvodelja, iz Novog Sivca koji je u okviru priloga 2 izneo sledeće:
1. Da nije poznavao hirurga Jevrejina Isaka Krecmera koji se doselio u Sombor pre nego što mu je pre izvesnog vremena poverio svoju bolesnu kćer na lečenje.
2. Izjavio je da o ovom hirurgu ništa nije znao dok mu u Sombor nije doveo svoju bolesnu kćer, i to na osnovu preporuke sina Jevrejina Salamona Vajsa, koji je na sva usta hvali vičnost gorepomenutog hirurga Krecmera i njemu i njegovoj ženi savetovao da ovom lekaru odvedu svoju kćer.
3. Da je pomenuti hirurg preuzeo na sebe lečenje njihove kćeri, da je prepisao lekove i ubrzo ubedio njegovu suprugu da lekove nabavlja u starijoj apoteci Franje Tunera, uveravajući je pri tom da će tu dobiti i lekove boljeg kvaliteta i po mnogo nižoj ceni.
4. Supruga svedoka, ubeđena u to što je pričao, odmah je nabavila dotične lekove i pošto je hirurg svaki dan ispisivao nove recepte, lekovi su svaki dan i donošeni, a sastojali su se od izvesnih rastvora i praškova za koje se tobože svaki dan morao pisati novi recept i oni bili različiti, premda su bili /lekovi/ identičnog izgleda i kvaliteta.
5. Pomenuti hirurg odredio je da taksa za svaki recept iznosi po 2 florena i premda se apoteci ništa više nije plaćalo, recepti nisu bili vraćani.
6. Tada je pomenuta supruga, kao i svedok, bojeći se da ne budu prinuđeni da iznova plaćaju već plaćene lekove za izlečenje svoje bolesne kćeri, tražila da joj apotekar Tuner vrati pomenute recepte i uspela je da natrag dobije samo jedan od apotekarskog pomoćnika Drieszbengera, a sam gospodin Tuner je tvrdio da je ostale recepte vratio hirurgu Krecmeru.
7. Svedok dalje kaže da je recept pod brojem 8 dobio od samog hirurga i još jedan od apotekarskog pomoćnika Drieszberga koji je iskorišćen 11. oktobra 1874, a da niti jedan drugi Krecmerov recept nije dobio nazad zahvaljujući uveravanju Krecmerovom da će na taj način sve potrebne lekove dobijati jeftinije.
8. Pomenuti svedok tvrdi da je svaki put za pomenute lekove u Tunerovoj apoteci morao da plaća: jednom za lekove koji su bili napravljeni u apoteci po Krecmerovom receptu i to jedan floren i 30 krajcara, drugi put ponaosob po jedan floren convencionalne monete za 8 doza rastvora i praškova. Tu je i prilog sa 9 doza od kojih je svaku morao platiti po 2 florena bečke monete, kao i za lekove pod 4 i 5 za koje recepte nikad nije dobio natrag, bivajući prinuđen da za svaku dozu plaća po 2 florena bečke monete za potpuno istu stvar koju je docnije iz Pejakove apoteke dobio za sveukupno 50 krajcara bečke monete.
9. Lekovi koji su navedeni u prilogu broj 9 nabavljani su iz Tunerove apoteke i za svaku dozu plaćeno je po 2 florena bečke monete, dok je za sve ostalo taksa koja uz to ide bivala izmenjena ili izbrisana, kako svedok tvrdi.
10. Recept o kome je ovde reč izložen je pod stavkom 7, međutim svedok ovde naznačene lekove nikada nije dobio kada je sa pomenutim receptom odlazio u apoteku i recept je navodno vraćen pomenutom hirurgu Krecmeru.
11. Sve što je navedeno u prilogu B pod tačkama 1, 2, 3 i 4 i u prilogu C pod tačkama 1 i 2 pomenuti svedok dobio je na kraju u Pejakovoj apoteci, kako lekove, tako i recepte koji su mu bili vraćeni.
12. Pomenuti svedok objašnjava da je prvu dozu lekova koje mu je prepisao Krecmer za ćerku dobio iz Pejakove apoteke iz prostog razloga što je njegova ćerka bila smeštena u domu Ambrozija Fuhsa, u blizini gradske Kurije i da je tu bolesna ležala, pa je isprva bilo preveliko deranžiranje odlaziti čak u Tunerovu apoteku koja je mnogo udaljenjija, a drugi razlog što se na kraju u potpunosti okrenuo Pejakovoj apoteci, bio je taj što se kod Tunera svaka doza plaćala po 2 florena bečke monete, dok su lekovi u Pejakovoj apoteci koštali 5 krajcara bečke monete ukupno i imali daleko boljeg efekta na njeguovu bolesnu kćer.
13. Svedok je izjavio da Pejakova apoteka posluje daleko lošije zato što je za to odgovoran hirurg Krecmer koji je u ličnoj svađi sa Pejakom i stoga uverava ljude da Pejak nema kvalitetne lekove i da se lekovi mogu po nižoj ceni dobiti kod Tunera.
14. Krecmerovi recepti citirani u tački 11 priloženi su, i biće pokazani u oviru priloga B pod tačkama 1, 2, 3 i 4
15. Bolesna ćerka koja ima godinu i tri meseca pati od rahitisa i pomenuti hirurg uveravao je svedoka da ima sreće što je naleteo na njega jer tobože niko drugi ne bi umeo da izleči njegovu kćer, premda devojčica i danas pati od iste bolesti
16. Svedok tvrdi da nikad nije čuo da pomenuti hirurg Krecmer na ličnom nivou loše govori protiv Aleksandara Pejaka i njegove apoteke, ali da mu je ipak napomenuo da više preporučuje Tunerovu od Pejakove apoteke
17. Ipak, pomenuti hirurg Krecmer pred njim je jednom prilikom izjavio da se razišao sa Aleksandrom Pejakom i da će ukoliko mu se gospodin Pejak ne bude povinovao učiniti sve da mu zatvori apoteku.

Saslušana je potom i Katarina, rođena Partl supruga pomenutog Jozefa Gutjana, majstora drvodelje iz Novog Sivca, stara 23 godine. Ona je pod zakletvom izjavila kao svedok da je u svemu saglasna sa suprugom, izuzev onoga što piše pod tačkom 17 jer to nije lično čula i stoga ne može svedočiti.

Prethodnim svedocima, a pod stavkom 7 pridružena je i ispitana pod tačkom 10 i nova svedokinja, kćer Jozefa Ambrozija Fuhta, stara 16 godina koja je pod zakletvom u okviru priloga 2 izjavila sledeće:
1. Da hirurga Jevrejina Isaka Krecmera dobro poznaje jer je u svom domu negovala kćer Jozefa Gutjana, drvodelje iz Novog Sivca i da je svakodnevno bila u kontaktu sa dotičnim.
2. Kad god je pomenuti hirurg Krecmer prepisivao recepte za lekove za bolesnu devojčicu uvek joj je davao nalog da se pomenuti lekovi donesu iz Tunerove apoteke, bez obzira na činjenicu da je Pejakova apoteka bila daleko bliža i nalazila se u neposrednoj blizini trenutnog prebivališta devojčice.
3. O tačkama 3, 4 i 5 kaže da ništa ne zna.

Petar Cvetković doseljenik i meštanin grada Sombora, star 23 godine, oženjen i pravoslavne vere, pod zakletvom na tačku 11 pridodao je sledeće svedočenje:
1. Da hirurga Jevrejina Isaka Krecmera vrlo dobro poznaje, delom zahvaljujući činjenici da živi u okviru zajednice grada Sombora i stara se o bolesnima, a delom zato što se poduhvatio lečenja njegove bolesne majke.
2. Izjavio je da je u to vreme njegova majka bolovala od vodene bolesti i da mu je komšinica Jevrejka, žena Mojsija Hehta, preporučila dotičnog hirurga, te ga je on pozvao da mu leči bolesnu majku.
3. Izjavio je potom da hirurg Krecmer nikad nije direktno tražio 100 florena za lečenje njegove majke, ali da su mu njegovi ukućani preneli da je dotični hirurg izjavio da će u slučaju izlečenja njegove majke tražiti iznos od 50 florena. Izjavio je uz to da je za recept i posetu majci pomenutom hirurgu isplatio 5 florena.
4. Pod tačkom 4 nije izjavio ništa
5. Izjavio je da je nakon ove isplate dobio lekove iz Tunerove apoteke koje mu je prepisao dotični hirurg
6. Sve je već razjašnjeno u tački 3

Svedok Petar Pavlović, trgovački šegrt, star 23 godine, pravoslavne vere, poreklom iz Velikog Bečkereka, koji šegrtuje kod građanina Sombora i trgovca Petra Veselinovića izjavio je sledeće u okviru priloga 2 pod tačkom 12:
1. Da gorepomenutog hirurga Isaka Krecmera dobro poznaje jer mu se obratio za lekarsku pomoć.
2. Izjavio je da se kada se osetio bolesnim, obratio dotičnom hirurgu i potražio lekarsku pomoć.
3. Da je dotični hirurg prepisao određene lekove, ali i izjavio da ne prihvata i ne priznaje recepte za lekove iz Pejakove apoteke, pošto je Aleksandar Pejak, gospodin apotekar, njegov neprijatelj, i premda mu je Pejakova apoteka bila daleko bliže, da je bio prinuđen da lekove nabavi z Tunerove apoteke.
4. Osim ovoga što je priloženo u prethodnoj tački, nije čuo ništa drugo

Svedok gospodin Fridrih Šmit, diplomirani apotekar, star 24 godine, pod zakletvom je u okviru tačke 13, drugog priloga izjavio sledeće:
1. Da hirurga Jevrejina Isaka Krecmera koji se doselio u gradsku zajednicu nije preterano dobro poznavao, premda je počesto i pre toga imao kontakte sa njim.
2. Da je dotični hirurg veoma često najpre pred gospodinom Franjom Tunerom, a posle i pred njim samim, poprilično besneo protiv Aleksandra Pejaka i da ga /Krecmera/ smatra lošom osobom, posebno što je iz njegovih recepata jasno da se bavio raznoraznim malverzacijama koje ne priliče čestitom i valjanom čoveku.

Svedok Salamon Vajs, Jevrejin iz Sombora, star 54 godine, oženjen, i pod zakletvom po sopstvenom običaju u sinagogi izjavio je sledeće što se odnosi na prilog 2, a tačku 14:
1. Da poznaje Jevrejina hirurga Isaka Krecmera koji živi u ovom mestu.
2. Izjavio je u pogledu dotičnog, da je dotični hirurg Krecmer spasao njegovu ženu u stanju teške bolesti i da je o tome posvedočio pred gospodom zlatarem Vasilijem Atanackovićem i Pavlom Atanackovićem, te ga predstavio gradskoj zajednici, preporučio i pohvalio dok su još njih dvojica imali poštovanja jedan prema drugom.
3. O tačkama 3 i 4 nije izjavio ništa.
4. O tačkama 3 i 4 nije izjavio ništa.
5. Izjavljuje da je istina da se veoma razbesneo na dotičnog hirurga Jevrejina zato što je u prvom trenutku preuzeo na sebe lečenje njegove žene koja je bila u veoma teškom stanju, ali je ipak nakon nekog vremena napustio njen slučaj iako nije bila u potpunosti izlečena.
6. Takođe izjavljuje da je svog sina prepustio brizi dotičnog hirurga Krecmera da bi ga dotični poučio hiruškoj veštini, ali da od toga nije bilo preterane koristi.
7. Da je, nakon što je uočio, da njegov sin ne stiče znanja i veštinu koju je trabalo da stekne od dotičnog hirurga, povukao sina iz njegove službe.

Ovaj dokument svojim sadržajem i redosledom na legalan način svedoči o svemu izloženom i o tome ovim podnosimo izveštaj. Overeno u Somboru, kako je gore navedeno

Sledi niz nečitkih potpisa
Matija Jozić, senator, ovlašćen od Magistrata
Stefan Esterganji, senator, takođe ovlašćen
Jovan Lpaj, beležnik, takođe ovlašćen od Magistrata

Istraga
Na temu brojnih prekršaja koje je počinio hirurg gospodin Isak Krecmer na štetu dolepotpisanih

Tačke drugog priloga podnesenog od strane Jevrejina Salamona Vajsa protiv Jevrejina hirurga Isaka Krecmera.
1. Da li pomenuti poznaje Jevrejina hirurga Isaka Krecmera i odakle?
2. Na osnovu čega je dotični došao u dom pomenutog hirurga i da li je hiruga preporučio po preporuci svoje majke i do koje mere je bio svestan njegove stručnosti?
3. Hirurg Krecmer prijavljen je na temu raznih recepata koje je potom prepisivao i koji su svi povezani sa Vajsom, pa treba da se objani i to pod zakletvom, na koji su način Krecmer i Vajs povezani i dokle to seže?
4. Majstor Petar Cvetković izjavio je da je hirurg Krecmer za svaku posetu njegovoj majci koja je bolovala od vodene bolesti naplatio po 5 bečkih florena, pri čemu je napomenuo da je dotični hirurg uzimao po svega 2 bečka florena, a da je preostala 3 za sebe zadržavao sin Salamona Vajsa za svoje usluge. Sin je dakle, bio u jednakom talu sa hirurgom Krecmerom, a na štetu i nesreću svih potpisanih u žalbi, pa se postavlja pitanje koja je tačno forma njihove povezanosti. Neka dotični objasni.
5. Tvrdi se da je hirurg Krecmer pred mnogima sprovodio razne malverzacije, neka dotični Salamon Vajs pouzdano iznese koje tačno.
6. Sin gorepomenutog jedno vreme je služio kod Jevrejina Isaka Krecmera i Vajs je morao da ga isplati za obuku koju mu je pružao. Koliko je iznosila naknada za obuku? Neka svedok verodostojno iznese podatak
7. Da li je pomenuti sin Salamona Vajsa još uvek u službi Isaka Krecmera ili ne? Ukoliko je naknada za to šegrtovanje imala formu bilo koje vrste iznude, neka dotični to iznese.

Naredna pitanja u prilogu 2 protiv Jevrejina hirurga Isaka Krecmera upućena su pak gospodinu Fridrihu Šmitu, pomoćniku apotekara.
1. Da li dotični poznaje Jevrejina hirurga Krecmera i odakle?
2. Da li mu je na bilo koji način poznato da li je dotični hirurg Krecmer iznosio ružne klevete ili informacije o gospodinu apotekaru Aleksandru Pejaku ili lične uvrede protiv njegovog pomoćnika Ivana Kulunčića i koje je izraze tačno tom prilikom upotrebio ?

Uvažena komisijo,

Zdravlje je još od drevnih vremena bilo do te mere cenjeno da se smatralo najvećom dragocenošću u zivotu, užitkom i osnovom za zemaljsku sreću te vrhuncem blaženosti. Stoga je prirodno da su oni za njega zaduženi uživali posebnu čast. Zato ni najmanje ne čudi što danas u razvijenijem vremenu postoji dodatni trud da se izbegnu sve štete i povrede po zdravlje i da se ta dragocenost što bolje sačuva i održi a ta briga poverena je lekarima, hirurzima kao i apotekarima. Ovaj moj iskaz podrobnije će informisati uvaženu komisiju do koje mere se sa tog ispravnog puta skrenulo, što nikad ranije nije bio slučaj.
Prošlo je već tri meseca od kako je Jevrejin Isak Krecmer, hirurg, svoja teorijska znanja a pod vođstvom i preporukom čuvenog ovdašnjeg Jevrejina Salamona Vajsa, čijeg je i sina jedno vreme podučavao medicini, u praksi postupio protivno svojoj lekarskoj zakletvi i počeo da dovodi u opasnost život ljudi u ovoj gradskoj zajednici. Srećna je okolnost da sam ja već ranije uočio njegova nepočinstva i lekarske prekršaje i da ovom prilikom imam mogućnost da ih izložim jer je i mnome pokušao da se okoristi kao sredstvom svojih prevara. Nije tajna da sam odavno uočio njegove smicalice, međutim i nakon što sam ga raskrinkao on se nije ni najmanje postideo, već je željan osvete počeo da me kleveta i urušava mi ugled među lekarima i apotekarima – bez obzira što su i nedavne vizite mojoj apoteci pokazale da ona sadrži najbolje lekove u više nego dovoljim količinama. Uz to, bolesnike koje je on konkretno lečio sprečavao je da pribavljaju lekove iz moje apoteke pod izgovorom da su moji lekovi previše skupi, šireći priču da smo moj apotekarski pomoćnik i ja rđavi ljudi, te je na taj način zastrašivao pacijente a sve svoje recepte uz mahinacije i urušavanje mog ugleda upućivao je u Tunerovu apoteku. Potom se dogodilo da sam ja, da bih sačuvao svoju čast i ugled, te poverenje u moju apoteku, a i zato da bih se u praksi jasno dokazale i pokazale malverzacije i prekršaji dotičnog hirurga Krecmera, zatražio da se oformi mešovita komisija ovlašćena i od strane uprave cele Županije i od strane uzvišenog Magistrata grada Sombora. Pod zakletvom tvrdim da sam takav zahtev uputio zbog napada Jevrejina Krecmera jednim delom na mene i mog pomoćnika Ivana Kulunčića, a delom zbog malverzacija sa lekovima i receptima koje je počinio. U vezi sa tim smatram da treba utvrditi i da li je gorepomenuti Jevrejin Krecmer i pre i posle mog ukazivanja na problem sprovodio prekršaje na račun dolepotpisanih svedoka i bolesnika i da li je sve to činio sam ili u saradnji sa još nekim. Želim i da se izjasni da li je širio loš glas o mojoj apoteci. Sledeći svedoci svedočiće o tome da li je blatio ugled i dobar glas, kako moj, tako i mog pomoćnika:
1. Jozef Gutjan, majstor drvodelja iz Sivca
2. Supruga Jozefa Gutjana
3. Jozefa Fuhs, kćer pekara Ambrozija Fuhsa
4. Petar Cvetković, doseljenik i sada stanovnik grada
5. Petar Pavlović, šegrt trgovca Petra Veselinovića
6. Gospodin Fridrih Šmit, apotekar
7. Salamon Vajs, član Jevrejske zajednice
Nisam bez razloga smatrao da Jozefu Gutjanu, prvom po redu svedoku, kao i njegovoj supruzi koji su se žalili da su bili upućeni a potom i prinuđeni da idu u Tumerovu apoteku, treba postaviti pitanje da li je to tačno. Pred uvaženu komisiju izlažem sledeći niz stavki u vezi sa dotičnim svedokom:
1. Da je od Isaka Krecmera dobio recepte prepisane za lekove koji bi se pripremili i nabavili u Tumerovoj apoteci i da nakon plaćanja nije dobio recepte nazad premda ih je tražio.
2. Da je nakon što je za njega bio spravljen izvesni beli rastvor čija priprema košta 48 krajcara convencionalne monete bio prinuđen da isti medikament u Tunerovoj apoteci svaki put prema Krecmerovom receptu plaća znatno više. Da je kada je nakon plaćanja tražio da mu se recept vrati, a što se vidi u priloženom receptu uočljivo da je iznos od 48 krajcara convencionalne monete izbrisan i da je na njemu pisala druga suma od 8 krajcara konvencionalne monete, što se vidu u prilogu A pod 2, a koji predstavlja kopiju originala dotičnog dokumenta.
3. Da je nakon što je dotični svedok u Tunerovu apoteku odneo poslednji Krecmerov recept i tražio da mu se on nakon plaćanja vrati, uz krajnje neljubazno ponašanje dobio čitavu hrpu raznih recepata da među njima pronađe taj koji traži ako ga prepozna. Kopija ovog dokumenta nalazi se u prilogu A pod brojem 1. Kada se najpre požalio da među svim tim receptima ne može da pronađe taj koji traži, ispostavilo se da Krecmerovi recepti u opšte nisu sadržali njegov potpis, te da u Tunerovoj apoteci postoji čitav niz takvih anonimnih recepata. Svedok se pri tom požalio da je za recepte platio taksu od 8 florena konvencionalne monete za koju je uvaženoj komisiji jasno da u velikoj meri prelazi iznos legalne takse koja se za to naplaćuje.
4. Kada je drvodelja Gutjan jedan od takvih recepata upućenih na Tunerovu apoteku, priložen pod B broj 1, doneo u moju apoteku, Jevrejin Krecmer je za to saznao i ukolnio svoj potpis sa recepata za koje je preskupo platio lekove, i svi ti recepti priloženi su pod B pod brojevima 2,3 i 4. Na taj način nanesena je šteta pomenutom Gutjanu i izazvana poprilična zabuna, no to dotičnog Krecmera nije sprečilo da Gutjana prinudi da i dva preostala recepta (prilog C broj 1 i 2) opet pošalje u Tunerovu apoteku, tvrdeći da sa mojom ne želi da ima ništa.

To da su hirurg Krecmer i apotekar Tuner vršili sve ove malverzacije u međusobnoj saglasnosti još će podrobnije pojasniti Ivan Kulunčić, moj pomoćnik. Kao još jedan dokaz na koji način i u kom iznosu se plaćaju takse za lekove iznosim i recept hirurga Arasera iz Topole koji je lečio izvesnog gospodina Viktora, pa će na osnovu toga uvažena komisija jasno prosuditi kada i u kom iznosu se dotične takse plaćaju.
Uz sve to ovde je ponizno i iznesen izveštaj zvanične vizite mojoj apoteci prilikom koje su ugledni gradski lekari i gospoda utvrdili da apoteka raspolaže valjanim lekovima i da ih ima u dovoljnim količinama. Stoga dakle, kad recepti hirurga Krecmera ne bi imali pravi efekat na bolesne, on bi iznova piso nove recepte da bi lekove što više nalatio i što više puta, što je priloženo pod brojem 8. Sledi zaključak da lekovi koje je on prepisivao nisu imali nikakav ili gotovo nikakav efekat.
Ukratko, ovde se radi o tome da dva člana gradske zajednice već dve godine pokušavaju klevetom da mi prišiju da ja uzimam preterane i nelegalne takse za lekove a za to po zakonima ovog Kraljevstva preti kazna od 24 zlatnika po prekršaju, te stoga molim uvaženu komisiju da se po ovom slučaju utvrdi istina.
Neka me uvažena komisija udostoji istrage da li ja pravim prekršaj ili neko podmuklo uz svog pomagača zapravo nastoji da stekne korist za sebe blateći druge i nastojeći da prišije drugima ono što sam zapravo čini. Zašto te dve osobe sve moguće recepte već dve godine na moju štetu i blateći me uporno šalju u Tunerovu apoteku? Zašto podmuklo lažu da su lekovi kod mene preskupi, kada se zapravo preskupo plaćaju na sasvim drugom mestu? Njih dvojica očigledno nastoje da stičući sopstvenu materijalnu korist unište mene kao trećeg i potpuno mi uruše ugled. Stoga najponiznije molim uvaženu komisiju da sve što je ovde izneseno milostivo razmotre jer ja samo nastojim da u skladu sa svojim mogućnostima oslobodim ovaj grad opasnosti od Jevrejina Isaka Krecmera, hirurga, i želim da njegova nepočinstva budu na zaslužen način kažnjena, te da za primer svima ostalima bude isključen iz ove gradske zajednice, u skladu sa odlukom Županije i uzvišenog Magistrata. Vazda na raspolaganju i ponizan u svakom smislu, u Somboru dana 8. januara 1825.

Uvaženoj komisiji
Ponizni sluga
Aleksandar Pejak
Apotekar iz Sombora

Prepis
Dokument o zvaničnoj poseti apoteci gospodina Aleksandra Pejaka koju je izvršio uvaženi gospodin Karl Bula, glavni lekar Bačke županije, kao i gospodin Matija Jozić, a koji su to bili ovlašćeni zarad svedočanstva u okviru sudskog postupka. Izvršii smo vizitu koja nam je bila poverena i zatekli smo da je u pomenutoj apoteci sve u najboljem redu, da u njoj postoje već spravljeni medikamenti po svim farmaceutskim pravilima, kao i sasvim dovoljna količina sastojaka za spravljenje drugih lekova. Nešto jača i opasnija jedinjenja i otrovi po pravilu i sa odgovarajućim natpisima stajala su zatvorena zajedno sa drugim apotekarskim rastvorima i praškovima. Overeno u Somboru 19. novembra 1824.

Karol Bula, svojeručno
Glavni lekar Bačke županije
Matija Loosz, svojeručno
Glavni gradski lekar
Matija Jozić, svojeručno
Senator i kapetan koji je takođe ovlašćen u okviru ovog sudskog slučaja

Prepis
Ja, dolepotpisan snagom dužnosti i funkcije koju obavljam savesno iznosim sledeće svedočenje: Da sam ja na osnovu zvanične odluke posetio apoteku koju drži gospodin Aleksandar Pejak, apotekar u slobodnom kraljevskom gradu Somboru, i da sam na taj način obavio svoju dužnost koja mi je u ovom javnom slučaju poverena. Apoteku sam zatekao u najboljem stanju, opremljenu svime što je potebno, te lekovima najboljeg kvaliteta koji se spravljaju brzo i precizno. Svedočim, dakle, da sam se uz to i ja i svi koji su mi na brigu bili povereni služio uslugama i lekovima pomenutog Aleksandra Pejaka koji je izuzetno vredan i savestan čovek. Zarad pravosnažnosti ovog dokumenta, on je overen i mojim zvaničnim pečatom. U Somboru, dana 10. januara 1825. Karol Bula, svojeručno, doktor medicine i glavni lekar slavnih županija Bača i Bodroga.

Naredni dokument je na nemačkom

Ponizno izneseno obaveštenje i svedočenje Aleksandra Pejaka u slučaju malverzacija Jevrejina hirurga Isaka Krecmera

Ostala pitanja za Petra Pavlovića, trgovačkog šegrta Petra Veselinovića u slučaju protiv Jevrejina hirurga Isaka Krecmera:
1. Da li svedok poznaje Jevrejina hirurga Isaka Krecmera i odakle?
2. Da li je zarad lečenja kod hirurga Krecmera na već izložene načine otišao sam ili mu je pomenutog hirurga preporučio neko drugi?
3. Kada je hirurg napisao svoj prvi recept, za koju je apoteku dao uput i odakle tražio da se pomenuti lekovi donesu? I iz kog razloga?
4. Da li svedok ima bilo kakvo saznanje da je hirurg Krecmer govorio loše o gospodinu Aleksandru Pejaku, blatio ga i kojim se izrazima pri tom služio?

Druga pitanja za Petra Cvetkovića, doseljenika i stanovnika grada Sombora, u slučaju protiv Jevrejina hirurga Isaka Krecmera:
1. Da li svedok poznaje Jevrejina hirurga Isaka Krecmera i odakle?
2. Da li je sam lično tražio lekarsku pomoć od Jevrejina hirurga Isaka Krecmera za majku koja boljuje od vodene bolesti ili mu je dotičnog hirurga preporučio neko drugi?
3. Da li je istina da je Jevrejin hirurg Krecmer prilikom prve posete njegovoj majci koja boluje od vodene bolesti zatražio iznos od 100 florena da je u potpunosti izleči? Da li je istina da kada je svedok rekao da nije u stanju da isplati toliki novac, hirurg tražio po 5 florena za svaku vizitu, zadržavajući pri tom za sebe samo 2 florena, dok je preostala 3 uzimao Salamon Vajs, kako bi njih dvojica nastavili saradnju? Da li svedok zna okolnosti njihovog poslovnog dogovora?
4. Kada je hirurg napisao svoj prvi recept, za koju je apoteku dao uput i odakle tražio da se pomenuti lekovi donesu? I iz kog razloga?
5. Da li je svedok nakon što je platio lekove u Tumerovoj apoteci dobio recept nazad ili ne?
6. Da li je hirurg Krecmer kada je za 50 bečkih florena za punktiranje vode iz abdomena njegove majke rekao da je to dovoljno za njeno izlečenje ili je tražio još novca za tu malu intervenciju?

Druga pitanja za svedokinju Jozefu, kćer Ambrozija Fuhsa, pekara grada Sombora, u slučaju protiv Jevrejina hirurga Isaka Krecmera:
1. Da li svedok poznaje Jevrejina hirurga Isaka Krecmera i odakle?
2. Dok je kćer drvodelje Jozefa Gutjana ležala u kući pomenute svedokinje i pošto kaže da je videla kako je Jevrejin hirurg napisao jedan od recepata, iz koje je apoteke tražio da dotični lekovi budu doneseni?
3. Šta je tačno čula da je dotični Jevrejin hirurg rekao o svojoj saradnji sa Tunerovom apotekom i kako se tačno tom prilikom izrazio?
4. Ima li ikakvo saznanje, bilo da je tome lično prisustvovala ili od nekog čula, da je Jevrejin hirurg Krecmer govorio nešto loše protiv gospodina apotekara Aleksandra Pejaka, kao i o njegovoj apoteci, ili lično protiv njegovog pomoćnika Ivana Kulunčića i kojim se izrazima služio?

Dalja pitanja Jozefu Gutjanu i njegovoj ženi u okviru slučaja Jevrejina hirurga Isaka Krecmera:
1. Da li svedok poznaje Jevrejina hirurga Isaka Krecmera i odakle?
2. Da li je svedok potražio lekarsku pomoć za svoju bolesnu kćer od dotičnog hirurga sam ili po nečijoj preporuci?
3. Kada je dotični hirurg Krecmer napisao prvi recept za njegovu bolesnu kćer, na koju ga je apoteku uputio i odakle tražio da se lekovi donesu?
4. Pošto je bio upućen na Tunerovu apoteku, a bez adekvatne pripreme lekova, da li je dotični svedok imao nameru da tamo odnosi i ostale recepte?
5. Da li se za recepte u Tunerovoj apoteci odmah plaćaju odgovarajuće takse i da li se recepti nakon plaćanja vraćaju?
6. Da li je svedok tražio da mu se recepti za koje je platio vrate i kakav je odgovor dobio?
7. Da li je bilo recepata pomenutog hirurga koje je uopšte mogao da dobije nazad iz Tunerove apoteke?
8. Da li se svedok seća koliko je tačno plaćao za izdavanje pojedinačnih recepata?
9. Postoji jedan recept pomenutog hirurga Krecmera za spravljanje izvesnog belog rastvora gde je ispod pisalo da taksa za njegovo spravljanje košta 48 krajcara convencionalne monete, gde je taj iznos potom brisan a zatim u tekstu iznad za to propisana taksa od 8 krajcara. Da li je dotični pratio koliko puta se taj rastvor spominje na drugim receptima i zašto postoji očigledna razlika u iznosu plaćenih taksi? Neka svedok to izloži.
10. Pojavljuje se među dokazima i jedan recept, očigledno ispisan rukom hirurga Krecmera (jer se rukopisi poklapaju), a ipak bez njegovog potpisa na kraju. Recept se odnosi na neki rastvor i prah. Da li je to lek iskorišćen za lečenje njegove bolesne kćeri i da li zna, premda se vidi da je platio taksu od 8 florena konvencionalne monete, kako je uopšte mogao da iskoristi recept koji uopšte nema potpis?
11. Da li je svedok iskoristio i druge na ovaj način ispisane recepte hirurga Krecmera? Neka objasni.
12. Zašto je svedok na kraju odustao od Tunerove apoteke i zašto je sa receptima od strane Krecmera upućenih na Tunerovu apoteku otišao u Pejakovu?
13. Zašto je nakon toga ponovo napustio Pejakovu i sa dva poslednja recepta hirurga Krecmera opet otišao po lekove u Tunerovu apoteku? Da li je hirurg Krecmer vršio pritisak da tako postupi?
14. Kada je svedok u jenom trenutku napustio Tunerovu apoteku i sa receptima hirurga Krecmera otišao u Pejakovu, da li je hirurg Krecmer nastavio da piše recepte na isti način, i dalje ispisujući visoke cene lekova i taksi?
15. Koliko godina ima svedokova kćerka i koju joj je bolest dijagnostifikovao hirurg? Iz recepata se vidi da su lekovi previše skupi i previše ozbiljni za dete i ono od čega pati. Da li je dotični hirurg tvdio da će ona zahvaljujući tim lekovima biti u potpunosti izlečena?
16. Ima li ikakvo saznanje da je Jevrejin hirurg Krecmer govorio nešto lično loše protiv Aleksandra Pejaka i njegove apoteke, kao i pomoćnika Ivana Kulunčića i kojim se tačno izrazima služio?
17. Ima li saznanje o tome da je hirurg Jevrejin tvrdio i pretio da će pokrenuti postupak za zatvaranje Pejakove apoteke?

Naredni dokument je na nemačkom

U vezi sa istragom o prekršajima i prevarama Jevrejina hirurga Isaka Krecmera, ovlašćen od strane ............2 , i nakon što je uzvišeni Magistrat slobodnog kraljevskog grada Sombora oformio mešovitu komisiju dana 19. januara 1825 godine, a meni poverio da razmotrim ceo ovaj slučaj koji se tiče ljudskog zdravlja i da ispitam recepte hirurga Krecmera, uz izjave svedoka i na osnovu jednog i drugog po službenoj dužnosti zvanično iznesem svoje mišljenje, imam da izjavim sledeće:
Da je Jevrejin hirurg Isak Krecmer, u suprotnosti sa lekarskom zakletvom koju je položio i krajnje nehumano, a na štetu i dovođenje u opasnost onih koji su ovde svedočili, prišao apotekaru gradske zajednice Aleksandru Pejaku, nagovarajući ga da učestvuje u malverzacijama ispisivanja problematičnih recepata, naplate suvišnih taksi i falsifikovanja recepata, a to je gospodin apotekar Aleksandar Pejak pod zakletvom koja je ovde priložena pod brojem 6 i izjavio. Sve to isto, takođe pod zakletvom, u pisanom obliku kao prilog 5 svedočanstvo je i njegovog apotekarskog pomoćnika gospodina Ivana Kulunčića. Ovde su priložena potom još dva svedočanstva, kao prilozi 3 i 4, koja su dali gospoda Jozef Molnar, gradski hirurg i Adalbert Hanke, zapisničar, kojima je gospodin apotekar Pejak neposredno nakon posete hirurga Jevrejina Krecmera, vrlo potreseno ispričao šta se upravo dogodilo, a potom je to saopšteno i uzvišenom Magistratu zarad sprovođenja istrage, što se može i proveriti u njihovoj evidenciji.
Sam hirurg Krecmer o autentičnosti ovog svog predloga dovoljno govori pod prilogom broj 8, gde se nalazi 8 njegovih recepata.
Tu je priloženo 8 problematičnih recepata namenjenih očiglednim zloupotrebama, koji nikako ne bi mogli izdati u ovakvoj formi, da ne postoji prethodna međusobna saglasnost između hirurga i apotekara.
Nakon što je propao pokušaj hirurga Krecmera da od apotekara Aleksandra Pejaka napravi svog saučesnika u malverzacijama dogodilo se to da je dotični hirurg apotekara proglasio za svog neprijatelja i sve svoje recepte, blateći usput čast Pejakovu i urušavajući ugled njegove apoteke, nastojao da svoje pacijente namerno uputi na drugu apoteku što je u prilogu 7 u tačkama 3 i 13, u prilogu 10 pod tačkom 2 kao i u prilogu 12 pod tačkom 3 jasno pokazano. Nije se ni najmanje postideo da izjavljuje da će ukoliko mu se Pejak ne bude povinovaona sve načine nastojati da mu zatvori apoteku, a o tome takođe postoje izjave u okviru priloga 7 pod tačkom 17.
Prošle godine ovom slučaju pridodato je i to da su pomenuti apotekarski recepti konkretno i priloženi uključujući i one, a ovde se nalaze u prilogu 7 pod tačkama 5, 6 i 8, koji oštećenom isprva nisu bili vraćani premda ih je više puta tražio. Sve navedeno odnosi se na drvodelju Gutjana, koga je hirurg Krecmer uputio na Tunerovu apoteku, da bi on potom tu apoteku napustio i prešao u Pejakovu kako bi izbegao plaćanje preteranih i neadekvatnih taksi . Bilo mu je tom prilikom jasno da su Krecmerove priče o tome kako su lekovi u Pejakovoj apoteci preskupi potpuno bez ikakvog osnova, a sve se to savršeno jasno vidi i iz priloga A pod 1 i iz priloga B pod 3, 4 i 5.
Kao dokaz svemu gore rečenom prilažem tih 8 Krecmerovih recepata.
Na temu izjave svedoka iz Sivca, Jozefa Gutjana, pod brojem 7 tačka 4, stoji i da je bilo brojnih recepata hirurga Krecmera koji mu uprkos ponovljenim molbama nisu bili vraćani, a iz slučaja izvesnih praškova i belog rastvra pod A broj 2 i C brojevi 1 i 2, jasno je da je ove lekove oštećeni koristio s kakvim takvim uspehom pa se nadao da će, ako bi mu recepti bili vraćeni, sve to isto moći da nabavi i iz neke druge apoteke po povoljnijim uslovima, što je dodatno potvrđeno u prilogu B pod 3, 4 i 5. To da je za recepte plaćao suvišne i preterane takse potvrđeno je od strane svedoka pod tačkom 13 gde se vidi da ga je hirurg Krecmer ponovo uputio sa dva poslednja recepta u Tumerovu apoteku (pod C 1 i 2), ali je konkretno na ta dva recepta, a nakon posete oštećenog Pejakvoj apoteci, bio prinuđen da najzad napiše legalan iznos pomenutih taksi.
Svedok pod tačkom 8 iznosi 5 recepata koji mu ranije nisu bili vraćeni, uz podatak da je za prvi platio 1 floren i 30 krajcara bečke monete, za drugi 1 floren konvencionalne monete, za treći 2 florena bečke monete, a isto tako za četvrti i peti po 2 florena bečke monete pošto ga je Jevrejin hirurg uputio upravo na u konkretnu apoteku, gde mu recepte uporno nisu vraćali, kako kaže u tački 5 njegovog svedočenja. Za pisnje recepta za medikament u prilogu A tačka 2 oštećeni kaže da je platio 2 florena bečke monete, t.j. 48 krajcara konvencionalne monete, kako je hirurg koji mu je izdao recept i zapisao, a za taj recept zapravo trebalo platiti samo 8 krajcara konvencionalne monete, što se vidi na osnovu toga što je ta cifra docnije izbrisana a iznad nje napisan iznos od 8 krajcara konvencionalne monete, a to znači da taksa koju je hirurg najpre napisao za 40 krajcara konvencionalne monete nadmašuje stvarnu i legalnu taksu. Sve ovo isto ili slično vidi se i u tački 4, pri čemu svedok u tački 9 navodi da ne zna ko je i kada izbrisao negdašnju sumu od 48 krajcara konvencionalne monete.
Pojavljuje se u istrazi potom, što se vidi i pod 7 u tački 13 i pod 12 u tački 3, da hirurg Krecmer tvrdi da gospodin apotekar Pejak, koga doživljava kao svog neprijatelja, u svojoj apoteci pravi lekove lošeg kvaliteta.To izaziva popriličnu zbunjenost, budući da kvalitet lekova ne zavisi od onog ko ih izdaje, već od onog ko za njih piše recepte, te je činjenica da 4 Krecmerova recepta ovde priložena pod 8 nisu ni mogla imati nekog velikog efekta pošto su potpuno nedosledno i problematično napisani. Recepti pak pod G koji navode sastojke za jačanje organizma, laksative i diuretike, toliko su nedosledni i u suprotnosti jedni s drugima da bi neko pomislio da su napisani krajnje zlonamerno.
Dva recepta koja je Krecmer prepisao za ćerku svedoka Gutjana priložena pod B svedoče o tome da se hirurg u receptima do te mere služio preteranim količinama žive, da je pravo čudo da je devojčica uopšte ostala živa.
Pojavljuju se potom u okviru ove dokumentacije i recepti bez potpisa na koje je naplaćena taksa od 8 florena, ovde su priloženi pod A broj 1, i koje svedok nije uspeo da prepozna kao svoje recepte, a do kojih je ipak uspeo da dođe u čemu svedoči pod C. Njih je dobio u Tunerovoj apoteci tek nakon vrlo odlučnog insistiranje da mu se vreti Krecmerov recept i tu je na licu mesta po Krecmerovom rukopisu prepoznao niz ovakvih nelegalnih recepata. Svi ti annimni recepti upravo su i bili namenjeni malverzacijama i svedoku je bilo ponuđeno da među nizom njih probere svoje.
Kao zaključak na čitavo ovo izlaganje imam da iznesem da se u ovoj gradskoj zajednici zbiva to da oni koji su zaduženi za zdravlje ljudi čine nesumnjiva zlodela i prevare, da pišu recepte za loše lekove, da naplaćuju takse koje premašuju legalne iznose i da sve što čine, čine na štetu, narušavanje ugleda i gubitak poverenja u lekare i apotekare, nanoseći tako veliku štetu svojoj struci i izazivajući mržnju i prema onima koji su u potpunosti nevini a njom se bave.
Stoga sam doneo odluku da doktori medicine vrše obavezne godišnje vizite apotekama i da lekarima generalno stalno bude otvoren pristup u apoteke, te da se brižljivo vrši nadzor i u pogledu ispravnosti recepata i u pogledu stanja u apotekama i u pogledu valjanosti medikamenata bilo da je reč o prostim ili složenim jedinjenjima.
U slučaju da se uoči da neko u ovom procesu skreće sa pravog puta, najpre ga treba očinski opomenuti, a potom pod pretnjom znatno strožim kaznama i zakonima nagnati da časno obavlja svoj posao.
Moje je, dakle, mišljenje da sve one koji nastoje da u medicinskoj struci čine prekršaje i prevare treba u tome budno sprečiti kako bi se pacijenti sačuvali od suvišnih plaćanja, štetnih i opasnih medikamenata, i sve to da bi uz podršku i odluku Visokog saveta Ugarskog kraljevstva bo sačuvan ugled lekara i apotekara i da bi se u njih imalo poverenja, bez ikakvih strahova od prevara. Overeno u Somboru 6. februara 1825.

Karol Bula
Glavni lekar Bačke županije

Naredni dokument je na nemačkom

Dolepotpisan, star 28 godina, katoličke veroispovesti, pred uvaženom komisijom, a u vezi sa slučajem malverzacija Jevrejina hirurga Krecmera, pod zakletvom izjavljujem sledeće: Da mi je gospodin Aleksandar Pejak, gradski apotekar, jednog dana meseca oktobra 1824, kada sam otišao kod njega u apoteku otkrio da mu se neposredno pre toga – a video sam Krecmera kako iz apoteke izlazi – obratio sa predlogom da mu bude saučesnik u pisanju problematičnih lekarskih recepata na koje bi se plaćala neumesna i preterana taksa i na osnovu čega bi obojica delili novčanu dobit. Pejak je izjavio takođe da nije hteo ni da čuje za ovaj njegov zločinački predlog. Istom prilikom u Pejakovoj apoteci bio je i gradski hirurg gospodin Jozef Molnar kome je Pejak takođe u mom prisustvu izneo Krecmerov nečuveni predlog. U Somboru, dana 19 januara 1825.

Adalbert Hanke
Zapisničar, zakleti advokat Ugarskog kraljevstva u zemlji i inostranstvu

Dolepotpisani star 37 godina, katoličke veroispovesti, oženjen, član gradske zajednice i hirurg, pred uvaženom mešovitom komisijom iznosim pod zakletvom sledeće svedočenje o malvezacijama Krecmera: Da mi je gospodin Aleksandar Pejak, gradski apotekar, kada sam jedno prigodom u oktobru 1824. godine došao kod njega u apoteku, otkrio da jeneposredno pre mog dolaska tu bio hirurg Isak Krecmer i da mu je predlagao da u saučesništvu sa njim ispisuje lažne recepte i da ih bez pripreme upućuje u njegvu apoteku kako bi uz naplatu suvišnih i neadekvatnih taksi njih dvojica delili na taj način prevarom stečenu dobit. Pejak je takođe izjavio da nije hteo ni da čuje za taj nečastan predlog i zločinačke namere. Tom prigodom bio je u Pejakovoj poteci i gospodin Adalbert Hanke, advokat, kome je u mom prisustvu takođe Aleksandar Pejak otkrio pomenuti pokušaj malverzacija dotičnog hirurga. U Smoboru, dana 19 januara 1825.

Jozef Molnar
Gradski hirurg