A correpondence between members of the Jewish community and officials of the Magistrate of the Free Royal City of Sombor regarding right of Jews for indepent election of representatives

Identifikator D_0082:862/1811
Naslov A correpondence between members of the Jewish community and officials of the Magistrate of the Free Royal City of Sombor regarding right of Jews for indepent election of representatives
Tema Jewish community, The Magistrate of the Free Royal City of Sombor, Representatives, Judge, Rabbi, Election, Payment, Correspondence, Religion rights
Opis A correpondence contains several opinions of the officials of the Magistrate of the Free Royal City of Sombor and members of the Jewish community of Sombor. Their correspondence is following question of Jewish rights to elect independently from Magistrate representatives of their community such as Judge, rabbi, cantors etc.
Stvaralac Đorđe Janković, Matija Lang; members of the Jewish community of Sombor, Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Izdavač Historical archive Sombor
Doprinosilac Đorđe Janković, Matija Lang; members of the Jewish community of Sombor; David Konjević, Nikola Leović, Salamon Veisz, Pavle Fratričević, Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Datum July 30th-27th October, 1811
Tip Text; Thank-You Note
Jezik Latin
Mesto Novi Sad and Free Royal City of Sombor, July-October 1811
Prava This material has been digitized to expand access while protecting the materials from degradation through physical handling. Access to the digitized material will be granted to all interested parties. The physical copy of the document is available at the Historical Archive Sombor. In the case of citation or use, please state the origin of the material (Istorijski arhiv Sombor / Historical Archives Sombor).

Preuzmite dokument

OriginalPrevod
Erga quorumdam gremialis Judaica Communitatis Primorum sibi super eo, quod videlicet in gremio Civitatis hujus formalis Judaica communitatis praetistat quod eadem judicem suum suosque juratos communitatis assessores orphanorum curatorem, Syndicos tribunum plebis, Rabinos, Cantores, Circumcisores ut habeat, quod item proprium macellum, et jus pro suo religionis hominibus liquores epocillandi habeant, testimonium perhiberi petentium: requisitionem testamur et recognoscimus in gremio Civitatis hujus pro ut petitum sonat, formalem Judaicam communitatem, proprium quo ad ritus sui acta et facta judicem et juratos assessores qui singulo anno in conformitate normalium sua Majestatis Sacratissima Ordinum sub Presidio Magistratualis Deputationis per eandem Communitatem restaurari solent, non minus reliqua ad essentiam plenam formalis Judaica communitatis individua habentem praexistere, qua jus macelli et epocillationis habet, pro jure tamen macelli, et epocillationis titulo recognitionis juris regalis quovis anno singilativos quadrigentos florenos annuos Cassa Civitatis solvit, beneficia vero hac sua religionis hominibus licitatione mediante exarendare et lucrum inde promanans ad dotationem Rabinorum, schola docentis et aliorum Communitatis respective ministrorum, respective etiam servisorum nec non ad supportando in extraordinariis casibus onera publica convertere solet. In cujus fidem appressa Civitatis hujus sigillo subscripsimus. Neoplanta die 30a Julii 1811. L.S. Georgius Jankovits m.p. Consul, Mathias Lang m.p. ord. notarius.

Presentem copiam suo originali conformam esse testor Zomborini die 5a 7bris 1811.
Nicolaus Leovits juratus civitatis cancellarius

Amplissime Magistratus Domini Nobis Singulariter Colendissimi!

Tracterium Judaicum, seu Jus Extraneos Judaos ad gremium Civitatis huius advenientes Hospitio, victu et liquoribus erga solvendorum solutionem providendi hucdum publica Licitatione mediante plurimum offerenti plerumque exarendatum fuisse equidem verum est; verum tamen una est ex simili licitationali exarendatione inter Tracterii hujus arendatorem et ceteros gremiales Judaos controversias ideo semper enatas fuisse, quod arendator hic illos quoque Extraneos ad gremium Civitatis hujus venientes Judaos, qui per nostrum aliquem hospitio et victu gratuitis providebantur, erga respectivam solutionem cum gravi sui prejudicio simili victu et hospitio provideri assolere continuo declaraverit et sic propter usurecaptam hanc licitationalem Tracterii huius Judaici exarendationem eo plane deventum fuit, ut ne quidem consanguineos, affinitate nobis junctos, amicos, quastus socios, pauperes, eo minus veralios ad gremium Civitatis hujus venientes, qua tansennantes Judaos gratis et absque omni pecuniaria solutione hospitio, et victu excipere nobis hucdum integrum fuerit: Quia vero nos preter unicum cumque satis restrictum quastum aliis rite media querendi modis destituti sumus, quastum vero , dum Extranei Judai a Domum et quarteriorum nostrorum accessu arcentur, labefactari, taliterque nos dependendorum onerum publicorum incapaces reddi, riteque mediis frustrari debere consequens foret, quia porro hac ratione legali illo Jure, vigore cujus cuivis rebus suis utendi et disponendi libera facultas comperit privaremur; quia demum ipse leges Divina id, ut proximis nostris pro posse beneficia prestemus , injungentis taliter effectui mancipari haud quirent: Ideo ad similes Tracterii Judaici arendatorum usurecaptas querelas et ex his promanantes preallatas nobis admodum prejudiciosas consequentes in futurum efficaciter propediendas Amplissimum Magistratum demissis interpellare presummimus precibus quatenus antelatum Tracterium Judaicum cum Jure Educilli conjunctum erga certam numero et quantitari tam gremialium, quam et Extraneorum per Civitatem hanc transennantium, aut in gremio Civitatis hujus tantis per commorantium Judaorum commensurandum fixam annuam arendam nobis, nostrisque successoribus semet pro semper cum eo exarendare dignetur, ut pro ratione evenebilium temporis adjunctorum et interventurarum circumstantiarum beneficium hocce cui cui sufficientem eatenus cautionem probituro plurimum offerenti gremiali Judaos publica Licitatione mediante per nos etiam subarendari possit. Demissa huic supplicationi nostra locum dandum esse suadet etiam id, quod hac ratione Civitatis hacce stabilem, fixum, certumque quotannis a beneficio hocce habitura esset proventum.
Aliud, quod ab Amplissimo Magistratu nobis deferri instamus est, ut nobis velut liberum Religionis nostra exericitium in Regno hocce ceteroquin habentibus unum in Re nostra Religionaria superiorem controversas, alique Spheram hanc tangentia objecta superare et dirimere valeantum quotannis in concursu unius Magistralis eatenus exmittendi individui eligendi facultatem impetiri dignetur.
Demissis hisce petivis nostris Amplissimum Magistratum tanto certius gratiose delaturum confidimus, quanto luculentius est ductu hicce sub in copia adnexi et pro re nata in origine etiam reproducendi attestati id ipsum velut altissimis Normalibus Dispositionibus non modo non contrarians, quin potius coherens in aliis quoque Liberis Regiis Civitatibus, signanter vero Neoplantensi introductu haberi, debito cum venerationis cultu perseverndo. Zomborini die 24 aug. 1811.

Amplissimi Magistratus
Humillimi clientes
Franciscus, Lazarus, Jacobus, Leopoldus, Philippus et Casparus omnes Stein, Laurentius item et Israel ambo Herczegh, nec non Simon Hay et Simon Hajduska, Abramus Hajduska et Simon Veisz – Judai gremiales nomine totius gremialis Judaica Communitatis

Cum Salamone Veisz gremiali Judao fine depromendatum relate ad Tracterium Judaicum intra quindenam communicari. In Senatu Zombor die 6a septembris 1811. Celebrato

Extradatum per Davidem Konyovits juratum Civitatis vicenotarium

Ad Amplissimum Magistratum Libere Regieque Civitatis Zomboriensis Dominos Singulariter Colendissimos
Gremialis Judaica communitas Tracterium Judaicum cum Jure Educilli pro more solito conjunctum erga certam fixam numera et quantitati tam gremialium qua Extraneorum hic loci tantisper commorantium et respective transennantium Judaorum commensurandam annuam arendam semet pro semper sibi exarendari et unum in Re Religionaria superiorem quotannis eligendi facultatem sibi concedi demisse supplicat.

Per Nicolaum Leovits juratum Civitatis Cancellarium

Amplissime Magistratus Dommini mihi singulriter Colendissimi!

Ad hicce sub ………. Readvolutam Instantiam gremialis Judaica Communitatis et mecum fine depromendarum refelxionum relate ad Judaicum Tracterium intra quindenam communitatem, sequentibus humillime respondeo me in casu hacce nullas reflexiones depromere posse , sed suplex sum Amplissimo Magistratui, dignetur egeno et misero statui meo succurrere mihique Judaicum Tracterium, seu Jus extraneos Judaos victu et hospitio excipiendi expirante alioquin Termino cum fine mensis octobris, ultro quoque erga per me solvendam arendalem summam 609 r. florenorum in arendam gratiose elocare dignaretur; in reliquo gratis sum patrocinarium et protectionem exorans, altis pratiis devotus jugi cum venerationis cultu emorior. Zomborini die 27 7bris 1811.

Amplissimi Magistratus
Humillimus cliens
Salamon Veisz
Judaicus Tracterius gremialis

Determinatum est:
Cum fisco Magistratuali fine depromendarum reflexiounum suarum Communicari. In Senatu Zombor die 25 septembris 1811. Celebrato.
Extradatum per Davidem Konyevits juratum civitatis vicenotarium

Ad Amplissimum Libere Regieque Civitatis Zomboriensis Magistratum Dominos Singulariter colendissimos
Humillimum responsum
Salamonis Vaisz gremialis Judai Tracterii
ad instantiam
Communitatis Judaica gremialis
In merito tracterii Judaici

Infrascriptus ad exigentiam Magistratualis erga readvolutam gremialis Judaica Communitatis Tracterium Judaicum erga certam fixam annuam arendam pro stabili exarendari et unum in Re Religionaria superiorem quotannis eligendi facultatem sibi concedi supplicantis instantiam, desuperque prestitum actualis arendatoris Salamonis Vaisz responsum dedato 25a 7bris a.c. no protocolli 1236 interventa determinationis reflexiones meas deprompturus humillime censeo, instantionalia instantis communitatis petita, habita etiam motivorum instantionatem aductorum ratione vel ideo maxime, quod Tracterii Judaici usuintroductis proventus pro libere Regalis Civitatis hujus beneficio stricte summi nequeat, sub ictum proinde altiorum ordinum Beneficia Civitatis Regalia publica licitatione mediante plus offerentibus exarendanda esse percipientium minus cadat, quod porro in Re Religionaria superiorem unum sub Cautela Instantionaliter declarata eligendi facultas sensu etiam Colomanni Libri 1 capitis 47 iisdem competat, ex parte fisci civici dummodo arenda pro prettacto Tracterio quotannis dependenda exigua haud sit Magistratuali Tentinio in salvo permanente controversi nequire. Zomborini die 12a 8bris 1811.

Paulus Fratricsevics prelibata Civitatis ord. fiscalis Magistratualis

Reflexiones
Fisci Magistratualis Libere Regieque Civitatis Zomboriensis ad exigentiam Magistratualis erga readvolutam gremialis Judaica communitatis Instantiam desuperque prestitam Salamonis Veisz responsum dedato 25 7bris 1811. No prot. 1236 interventa determinationis deprompta.
U pogledu zahteva prvaka Jevrejske zajednice da unutar svoje zajednice imaju svog sudiju, svoje zaklete predstavnike, nadstojnika siročadi, predstavnike narodnih tribuna, rabine, kantore, obrezivače, a isto tako i sopstvenog mesara kako zakon njihove religije nalaže u pogledu jela i pića, podnosiocima molbe treba saopštiti sledeće: svedočimo i prepoznajemo da unutar gradske zajednice zvanična Jevrejska zajednica u skladu sa svojom molbom već ima sudiju i sudske pomoćnike koji se biraju svake godine u skladu sa uredbama Njegovog presvetog veličanstva i uz nadzor Magistrata; što se tiče njihovih religijskih običaja koji se odnose na jelo i piće, po zakonu Kraljevstva gradska kasa svake godine za to izdvaja po 40 florena; privilegije pak, za ljude njihove vere a koje se tiču zakupa, dobijaju se svake godine putem licitacije, a prihod dobijen odatle dodeljuje se rabinima, onima koji predaju po školama i drugim službenicima te zajednice, a deo se ostavlja i za vanredne novčane namete koje isplaćuju gradu. Da je sve ovo verodostojno potvrđuje i pečat ovog grada i naš potpis. U Novom Sadu, dana 30. jula 1811. Đorđe Janković, konzul, svojeručno, Matija Lang, zaduženi notar, svojeručno.

Potvrđujem da je ovaj dokument istovetan svom originalu. U Somboru, dana 5. septembra 1811.
Nikola Leović, zakleti gradski kancelar

Uzvišeni Magistratu, mnogouvažena gospodo!

Istina je da je jevrejsko svratište, ili zakon o pružanju gostoprimstva stranim Jevrejima koji dolaze u gradsku zajednicu, to jest snabdevanja pridošlica hranom i pićem, do sada bilo dodeljivano onome koji na javnoj licitaciji ponudi najvišu sumu; takođe, ipak stoji da je dotična licitacija za izdavanje u zakup svratišta stalno izazivala brojne sporove između zakupca i ostalih članova Jevrejske zajednice, i to zato što je zakupac neretko optuživao one Jevreje koji su primali pridošle Jevreje i besplatno im obezbeđivali gostoprimsto i hranu, da mu time nanose štetu. Stoga je zbog monopola nad pomenutim svratištem očigledno došlo do toga da nam je zabranjeno da u goste primamo i svoje krvne srodnike, bližnje, prijatelje, sirotinju i one u nevolji, te da dotičnim Jevrejima koji su u prolazu pružamo gostoprimstvo bez ikakve novčane naplate. Budući dakle, da nam je zbog pomenute zabrane uskraćeno svako pravo da primamo strane Jevreje u svoj dom, time nam je narušeno i osnovno pravo i zakon da se slobodno služimo i raspolažemo sopstvenom imovinom. Pošto i sam Božji zakon nalaže da svojim bližnjima pružimo usluge u skladu sa mogućnostima, postoji i potreba da se oslobodimo ove vrste zabrane. Zato što postoje brojne međusobno slične žalbe zakupaca jevrejskog svratišta, i sledstveno štete i kazne koje zbog toga snosimo, ponizno molimo uzvišeni Magistrat da za zakup dotičnog jevrejskog svratišta, blisko povezanog sa zakonom o vinarijama, odredi fiksnu minimalnu godišnju cenu zakupa, i to u skladu sa brojem Jevreja koji dolaze i prolaze kroz naš grad, privremeno boraveći ovde, kako bi pomenuta privilegija zakupa bila dostupna i nama i našim naslednicima u nadolazećim vremenima, i to na takav način da zakup dobije onaj ko na javnoj licitaciji bude ponudio najvišu sumu novca. Ova naša molba ima dodatni razlog da bude prihvaćena, a to je i da se ovom gradu isplati da od pomenute privilegije svake godine ima stabilan, fiksni i izvestan prihod.
Ono što takođe molimo uzvišeni Magistrat jeste da nam se dozvoli pravo da u ime slobodnog ispovedanja sopstvene vere nama bude dozvoljeno da u sporovima koji tiču viših instanci u pogledu religije, svake godine sebi na konkursu izaberemo jednog predstavnika kao zvaničnog službenika Magistrata koji bi se ovim pitanjima bavio.
Nadamo se da će ove naše molbe uzvišeni Magistrat velikodušno uslišiti tim pre što one ne samo da nisu suprotne najvišim uredbama, već su sa njima saglasne, kao što su u skladu i sa uredbama drugih slobodnih kraljevskih gradova, prvenstveno grada Novog Sada. Pokorni i uz dužno poštovanje, u Somboru, dana 24. avgusta 1811.

Ponizne sluge
Uzvišenog Magistrata
Franjo, Lazar, Jakov, Leopold, Filip i Gaspar, svi prezimena Stajn, a isto tako i Lavrencije i Izrael, obojica Herceg, Simon Hej, Simon Hajduška, Avram Hajduška i Simon Vajs – Jevreji u ime i ispred čitave Jevrejske zajednice

U roku od 5 dana valja uzeti iskaz od Salamona Vajsa, člana Jevrejske zajednice u pogledu dotičnog slučaja. U Senatu grada Sombora, dana 6. Septembra 1811.
Izdao David Konjović, gradski vicenotar

Uzvišenom Magistratu slobodnog kraljevskog grada Sombora, mnogouvaženoj gospodi
Jevrejska zajednica moli da se privilegija zakupa jevrejskog svratišta povezana sa zakonom o vinarijama odredi preciznom godišnjom cenom zakupa koja bi bila u skladu sa brojem Jevreja koji u gradu privremeno borave ili su samo u prolazu, a takođe moli i da im se dodeli pravo da svake godine izaberu jednu ličnost koja bi se bavila razrešavanje religijskih sporova na višem nivou.

Nikola Leović, zakleti gradski kancelar

Uzvišeni Mgistratu i mnogouvažena gospodo!

U vezi sa zahtevom da u roku od pet dana iznesem svoj stav na temu molbe Jevrejske zajednice u pogledu zakupa jevrejskog svratišta, ovim iskazom ponizno odgovaram da nemam šta drugo da iznesem, već da molim uzvišeni Magistrat da se smiluje mojoj oskudici i nesrećnom stanju te da, budući da termin mog zakupa ističe na kraju meseca oktobra, mi velikodušno ustupi mogućnost da ponovo zakupim svratište po ceni od 609 r. florena. Ostajem pokoran i na usluzi, uz dužno poštovanje, u Somboru dana 27. oktobra 1811.

Ponizni sluga
Uzvišenog Magistrata
Salamon Vajs
Zakupac jevrejskog svratišta

Odlučeno je:
Da se ova izjava prenese i raspravi sa magistratskim fiskom. U somborskom Senatu, dana 25. septembra 1811.
Izdao David Konjević, gradski vicenotar

Uzvišenom Magistratu slobodnog kraljevskog grada Sombora i mnogouvaženoj gospodi
Ponizni odgovor
Salamona Vajsa, zakupca jevrejskog svratišta
Na zahtev
Gradske Jevrejske zajednice
Na temu jevrejskog svratišta

Ja, dolepotpisan, na zahtev Magistrata u pogledu molbe Jevrejske zajednice da se odredi izvesna fiksna godišnja cena zakupa zarad stabilnog ubiranja zakupnine i da se Jevrejskoj zajednici dozvoli mogućnost da svake godine izabere jednu ličnost zarad rešavanja viših religijskih pitanja, a uzimajući u obzir i izjavu Salamona Vajsa od 25. septembra tekuće godine, broj protokola 1236, skromno iznosim svoje mišljene o celom slučaju: u vezi sa molbom Jevrejske zajednice, budući da ona ima osnova i rezona, mora se reći da prihod od jevrejskog svratišta ne može biti samo predmet gradske uprave, već je pod ingerencijom viših odredbi kraljevskih gradova o privilegijama, te se ova privilegija mora dodeljivati na osnovu javne licitacije, kako je to određeno u višim uredbama o ispovedanju vere u Kolomanovoj knjizi broj 1, u glavi 47, gde se takođe dopušta i pravo na izbor jednog predstavnika verske zajednice koji bi se bavio pitanjima i sporovima verskog karaktera. Sve dok je to tako i dok se isplaćuje stabilan prihod gradskom fisku od zakupa pomenutog jevrejskog svratišta nema nikakvih razloga za sprovođenje bilo kakvih sporova. U Somboru dana 12. oktobra 1811.

Pavle Fratričević, činovnik fiska pomenutog grada

Mišljenje
Fiskal Slobodnog kraljevskog grada Sombora na zahtev Magistrata, a na temu molbe Jevrejske zajednice, kao i iskaza Salamona Vajsa datog 25. septembra 1811, pod brojem protokola 1236.