Legal case regarding the opening of the new Jewish store
Identifikator | D_0048:445/1799 |
---|---|
Naslov | Legal case regarding the opening of the new Jewish store |
Tema | Franciscum Stain, Rozsa Johannovits, Georgius Demetrovits, Jacobum Lallossevits, Magistrate, Subotica, Sombor, Georgio Kopp, Lazari Stein |
Opis | The legal case between different members of the Jewish community regarding the possible opening of the new store. |
Stvaralac | Franciscum Stain (Franjo Stein) |
Izdavač | Historical archive Sombor |
Doprinosilac | Franciscum Stain (Franjo Stein), Rozsa Johannovits (Roza Johanovic), Georgius Demetrovits (Georgije Demetrovic), Deputy President of the Trade Guild and Jacobum Lallossevits (Jakob Lalosevic) |
Datum | January 9, 1799 |
Tip | Text; request, decision |
Jezik | Latin |
Mesto | Free Royal City of Sombor, Royal City of Subotica, January 1799. |
Prava | This material has been digitized to expand access while protecting the materials from degradation through physical handling. Access to the digitized material will be granted to all interested parties. The physical copy of the document is available at the Historical Archive Sombor. In the case of citation or use, please state the origin of the material (Istorijski arhiv Sombor / Historical Archives Sombor). |
Preuzmite dokument
Original | Prevod |
---|---|
Amplissime Magistratus Domini Singulariter Colendissimi! Erga instantiam Judai gremialis Lazari Stein emptionem sibi materialisticam mercium a Carniolo gremiali Georgio Kopp et apperitionem alterius in gremio Civitatis fornicis admittendam esse agitantis nobiscum sine dandi respondi comunicatam sequentibus in humillitate famulamur. Secunda jam nunc vice idem instans Judaus Stain apperitionem alterius in gremio Civitatis fornicis attenrare in definit in contentus quod ex speciali gratia Amplissimi Magistratus et illum unicum sibi applacitatum habeat, quod restante hic sub in vidimata copia auluso gratioso intimate in aliis Civitatibus prosertim proxima et vicina civitate M. Theresiopolitana nec hoc quidem admissum est. Hic idem Judaus anno preterito prater scitum Amplissimi Magistratus et Concessam sibi eatenus facultatem sub pro sexta quod merces a domino Senatore Demetrovits emerit quasi etiam novum Jus mercatus emisset novum fornicem appernit. Erga tamen recursu…… nostrum Amplissimo Magistratui factum ex eo siquidem dispositione articuli 38. 1791. In gremio Liberarum Regiarumque Civitatum Judai in statu quo conservandi preciperent…… sequociter preter actualem numerum ulterior Judaicorum fornicum ampliatio virtute legis admissibilis in esset docente isthic sub advoluta Amplissimi Magistratus Protocollari Determinatione alias in justis et fundatis motivis radicata alter formis prater scitum Amplissimi Magistratus appertus ocesudandis Magistratualiter decretus est: Inquictus tamen Judaus accepta eotum disfavorabili determination quatenus quoquo modo scopum intentionis sua assequi possit, merces materialisticas alias vic….. alicujus quantitatis et valoris a pre……cupato Kopp in tantum causa mercium quantum Jus mercatus obtinendi gratia emit quo taliter Jure fornicem apperiendi habito facile etiam et? Alias merces ibidem distrahendi et semet ampliandi modum asequi possit; Quod si ipsis in obvensus alias manifestarum legum admissum fuerit intra aliquot tempus sicut hujates Judai prohibus pro visi sunt ita conspicient……. Civitatas hac majori in parte Judais replete et optima Civitatis Beneficia per ipsos occupata tristique vultu intueri debebimus nobis et successoribus nostris palmam precipi, quod tam Juri et prerogative nostra Civili prejudiciosum? Foret, quam et in manifestam jacturam meritosam antenatorum et nostrorum fu….amento quorum Civitatis hac ad libertatem posita est eo ………. Quorum de presenti conservantur in parum tenderet quantum autem concernit provisionem publici rebus materialisticis quamvis absque etiam ……….. no Fornice Publicum semper sufficienter providebatur et gremiales mercatores necessariis materialisticus rebus provisi essent Interim tamen nos spondemus quod ex nobis unus aut alter quem suo tempore si Amplissimus Magistratus necessitatem adinvenerit denominabimus provisionem totius Publici ad…..mussint in se assumptusus est quapropter etiam dum Instantem ab ins………. Ejus petito conformitare etiam primero Determinationis Magistratualis amoveri instaremus. Gratiis et favoribus recommendati Jugiter persistimus. Amplissimi Magistratus! Zombor 5 Jan. 1799. Humillimi servi Rozsa Johannovits antesignamus Georgius Demetrovits vices gerens cum reliquis utriusque ritus gremialibus mercatoribus Presentis die 9. Jan. 1799. Ad Amplissimum Magistratum Libere Regieque Civitatis Zombor Dominos singulariter Colendissimos Humillima responsio urtiusque ritus mercatorum gremialium ad instantiam Judai Lazari Stein Copia Prudentes ac circumspecti nobis honorandi! Majestate sua Sacratissima clementer resolvente Judeo Aaroni Polyak illorationem et quoatus facultatem in gemio Civitatis huius concede non posse: idipsum civico huic Magistratui pro congrua notitia et disponendorum dispositione intimari. Datum ex Consilio Regio Locumtenentiali Hungarico Buda 29 Novembris 1793. Celebrato. Eorundem benevoli comes Carolus Zichy m.p. comes Josephus Zigray m.p. Collatum cum originali in archive Civitatis huius reperibili et extradatum die 18 decembris 1793. Per Martinus Lenard m.p. …. …….. notarium Presentem copia copiam cum illa primera et genuina copia per me collatam, et in omnibus eidem conformem esse recognosco. Sigilatum M. Theresiopoli die 10 martii 1796. Nicolaus Kőrőskenyi m.p. de ............... ............ Bacsiensis ..... ...... Abrahamus Blagoevics Jur. Civitatis Cancelarista Extractus protocolli Erga Instantiam civium et mercatorum gremialium utriusque ritus secundarium per Judeum gremialem Franciscum Stain preter scitum Magistratualem in gremio Civitatis adpertum Fornicem et rationibus in instantia ubersius adductis elandendum ad…… aupplicantum exaudito caremus eadem Judao Stain. Determinatum est: Siquidem disposition art. 38 1791 in gremio Liberarum Regiorumque Civitatum Judei in statu quo conservandi praecipientur sequaciter prater actualem numerum ulterior Fornicum Judaieorum ampliatis virtute Legis admissibilis non esset; inde petito recurentium mercatorum deseri atque adeo fornicem preter scitum Magistratualem appertum occludendum decerni et Judeos ultra praexistentem numerum ab aperitione fornicum inhiberi. In Senatu Zombor die 9a mensis martii 1798 celebrato. Extradatum per Jacobum Lallossevits Jur. Civitatis vice notarius |
Uzvišeni Magistratu i mnogopoštovana gospodo! Na temu zahteva Jevrejina, pripadnika Jevrejske zajednice, Lazara Stajna, a koji je od trgovca iz Kranjske Georgija Kopa kupio trgovačku radnju i otvorio još jednu u okviru naše gradske zajednice i od nas traži da mu se za to da dozvola, ponizno iznosimo sledeću odluku: Budući da Jevrejin Stajn traži dozvolu za otvaranje još jedne trgovačke radnje u našoj gradskoj zajednici jer mu je nedovoljno to što je već po posebnoj privilegiji od uzvišenog Magistrata dobio dozvolu da ranije otvori jednu radnju, pa želi da otvori i drugu u blizini kraljevskog grada Subotice, i to mu još uvek nije dopušteno. Ovaj Jevrejin je naime, po saznanju uzvišenog Magistrata, prošle godine već od senatora Demetrovića kupio i otvorio radnju. Međutim, po članu 38.1791 koji je izdao naš uzvišeni Magistrat stoji da Jevreji koji obitavaju u slobodnim kraljevskim gradovima moraju zadržati status u kojem su već bili i da se nova trgovačka radnja može otvarati po protokolarnoj odluci uzvišenog Magistrata samo ukoliko je prethodna iz opravdanih i utemeljenih razloga zatvorena, pa stoga uzvišeni Magistrat zvanično donosi sledeću odluku: Uprkos činjenici da mu to nije bilo dopušteno, pomenuti Jevrejin je samovoljno sproveo svoju nameru kupivši robu i još jednu radnju od pomenutog Kopa, te je na način koji se kosi sa zakonom o trgovini, robu prenosio iz jedne u drugu trgovinu nastojeći tako da dodatno uveća svoje prihode, bez obzira na postojeću zabranu i grubo kršenje postojećih zakona. Ukoliko se to nastavi, bićemo prinuđeni i mi i naši potomci da sa žaljenjem gledamo otvoreno kršenje zakona i nešto što zajednici čini nesumnjivu štetu. Molimo stoga, da se ovo otvoreno kršenje zakona prekine i da se sačuvaju uspostavljeni zakoni ovoga grada po kojima i trgovački esnaf funkcioniše i stara se da trgovačke radnje nikad ne oskudevaju u neophodnoj robi. Molimo najzad, da se njegova molba za otvaranje druge radnje i zvanično odbije od strane Magistrata i da radnja po zakonu bude zatvorena. Uvek zahvalni i ponizno verni. Uzvišenom Magistratu U Somboru 5. januara 1799. Ponizne sluge Roza Johanović, gorepotpisana Georgije Demetrović, zamenik predsenika trgovačkog esnafa, za trgovce obe vere koji pripadaju gradskoj zajednici Na dan 9. januara 1799. Uzvišenom Magistratu slobodnog kraljevskog grada Sombora, mnogouvaženoj gospodi Ponizan odgovor trgovaca obe vere koji pripadaju gradskoj zajednici, a na zahtev Jevrejina Lazara Stajna Prepis Mudri i mnogouvaženi! Po odluci Njegovog presvetog veličanstva Jevrejinu Aronu Poljaku ne može se dati dozvola obitavanja i bavljenja trgovinom u okviru ove gradske zajednice: Ova odluka se stavlja na znanje i poverava gradskom Magistratu. Izdao Pomesni kraljevski savet Ugarske, u Budimu 29. novembra 1793. Njihovi dobronamerni grof Karol Ziči, svojeručno i grof Jozef Zigray, svojeručno Stoji zajedno sa originalom u gradskom arhivu i izdato 18. decembra 1793. od strane Martina Lenarda, svojeručno, notara Izjavljujem da je ovaj prepis u potpunosti identičan originalu koji sam lično sastavio i da se u svemu sa njim slaže. Overeno u Subotici dana 10. marta 1796. Nikolaus Kőrőskenyi, svojeručno ....... bački ....... Avram Blagojević Zakleti gradski kancelar Izvod iz protokola Na zahtev građana i trgovaca obe vere koji pripadaju gradskoj zajednici, a na temu pripadnika Jevrejske zajenice Franje Stajna, koji je po saznanju Magistrata otvorio radnju u okviru gradske zajednice, staramo se ovom prilikom da na temu pomenutog Stajna kažemo sledeće. Odluka: Prema članu 38 1791 koja uređuje da Jevreji u slobodnim kraljevskim gradovima moraju zadržati status i broj u kojim su se prethodno nalazili, po zakonu nije moguće otvoriti dodatnu jevrejsku trgovinu; stoga, Magistrat donosi odluku da se trgovačka radnja otvorena bez dozvole Magistrata momentalno zatvori i da Jevreji nadalje budu sprečeni da otvaraju trgovinske tadnje preko postojećeg broja. U Senatu u Somboru dana 9. marta 1798. Izdao Jakov Lalošević Zakleti gradski vice notar |