A request by Isaac Ostereicher to the Magistrate of the Free Royal City of Sombor

Identifikator	D_0025:1134/1808
Naslov	A request by Isaac Ostereicher to the Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Tema	Isaac Ostereicher, Jewish Inn, The Magistrate of the Free Royal City of Sombor, Request, Salamon Veisz
Opis	A humble request by Isaac Ostereicher, after request of Salamon Veisz, to the Magistrate of Free Royal City of Sombor to open two more Jewish inns within the Jewish community.
Stvaralac	Isaac Ostereicher
Izdavač	Historical archive Sombor
Doprinosilac	Isaac Ostereicher, The Magistrate of the Free Royal City of Sombor
Datum	September 9th, 1808
Tip	Text; Request
Jezik	Latin
Mesto	Free Royal City of Sombor, September 1808
Prava	This material has been digitized to expand access while protecting the materials from degradation through physical handling. Access to the digitized material will be granted to all interested parties. The physical copy of the document is available at the Historical Archive Sombor. In the case of citation or use, please state the origin of the material (Istorijski arhiv Sombor / Historical Archives Sombor).

Preuzmite dokument

Original	Prevod
Amplissime Magistratus, Domini singulariter Colendissimi! Dignabatur Amplissimus Magistratus ad Instantiam Salamonis Veisz, Judai et Tracterii Judaici gremialis arendatoris resolvisse, ne ullus Judaorum gremialium, extraneos quocunque peregrinantes hucque divertentes; aliosque sive in proprio privato negotio, sive ad nundines venientes Judaos ad Domicilium suum fine prostandi quarterii, et suppeditando commorationis tempore intertentionis, sive gratuite, sive erga mercedem suscipire sub certa penalitate audeat. Hocque ideo potissimum, quod secus idem antelatus arendator arendatitia summa pendenda impar esset. Jam vero notorium est, quod preterquam quod pronuncupatus arendator sufficientibus, isdemque idoneis pro excipienda et inservenda quantitate permeantium judaorum provisus haud esset commoditatibus, ita ut distinctioris characteris vir commodiorique vivendi modo asvetus, sapenumero cum deterrimo quoque imo nonnunquam et periculoso in unico duntaxet Cubili Cohabitare cogatur insuper ingruente sapissime notabiliori quantitate peregrinantium, eosdem nec sufficienti pretereo bono, ac salubri victu providere valeat. Hinc necesario Domicilio privata quareta necessitantum. Evenitque ut eosdem utpote qui nos quoque ad Lares eorundem adpellentes benigno animo exceperant; tum vetante idipsum sensu natura, tum contrariante ipso stimulo moralitatis violenter e domiciliis nostris amandare ne quaquam valeamus, taliterque ………… evitantes in Char………… videlicet stabilitam penalitatem incidamus. Ne igitur talismodo peregrinantes obversa incapantate aut militia Tracterii semet excusantes, ultro quoque privatis oneri, et sapenumero damno sint; imprimis vero quantitas arenda, habitis notabilio rebus proventibus, adaugeatur. Amplissimum Magistratum humillime in eo interpellare sustineo; quatenus iminente utique dicti Traterii judaici ea arendationis tempore, duo adhuc alia sufficientibus iisdemque idoneis commoditatibus provisu tracteria huic adjicere dignaretur, quo taliter nemo peregrinantium judaorum causam ullam habeat quarulandi aut semet ad privates Judaos gremiales conferrendi; talique modalitate accessus copiosior peregrinantium ad fata Tracteria conciliabi……. , quo accedente ipso facto proventus augentur (acegentur), quibus auctis evidenter patet arenda quantitatem augeri posse quoque ipsemetque instituta tali Ordinatione, ad collicitandum concurram , pro modoque jam 250 florenos pendendos, imo et plus appromito. Quod dum ab Amplissimo Magistratu demise exorarem jugi cum venerationis cultu persevero. Amplissimi Magistratus Humillimus servus Isaacus Osterraiher Judaus gremialis Determinatum est: Unum Jus Tracterii aut in tribus, aut una localitatibus exercendum exarendandum decerni. In Senatu Zombor die 9na 7bris 1808. celebrato Per Emericum ……………….. ………. Civitatis vice notaries Ad Amplissimum Magistratum Libere Regieque Civitatis Zomboriensis, Domios singulariter Colendissimos Humillima instantia Isaaci Aesterraiher, Judai gremialis, Tracterio Judaico gremiali ad huc duo adjicienda supplicationis e motivis	Uzvišeni Magistratu, mnogouvažena gospodo! Na zahtev Salamona Vajsa, Jevrejina i zakupca svratišta u okviru Jevrejske zajednice, uzvišeni Magistrat udostojio nas je odluke da niko od članova Jevrejske zajednice, pod pretnjom kaznom, ne sme da prima strance ili Jevreje koji ovamo putuju i borave nekim svojim poslom ili dolaze na sajam, na boravak u svoj dom bilo besplatno bilo na neki način to naplaćujući. Tim pre što pomenuti zakupac svratišta nije bio u stanju da plati celokupnu sumu zakupnine. Međutim, vrlo je dobro poznato da gorepomenuti zakupac jednostavno nema dovoljno pogodne i dobre uslove i udobnosti da prima Jevreje koji ovamo dolaze, do te mere da su ljudi boljeg imovnog stanja i oni naviknuti na bolji način života često prinuđeni da tu borave u neretko opasnim i potpuno neadekvatnim uslovima, između ostalog i zato što dolazi prevelik broj ljudi koji u tom svratištu borave i ne mogu im se obezbediti zdravi i valjani uslovi življenja. Upravo iz tog razloga stvorila se potreba da se nekima od njih pruži gostoprimstvo u privatnim domovima. Ispada ipak, da ono što je pitanje osnovnog gostoljublja, dobrog morala i prirodnog osećaja nas dovodi do toga da činimo prekršaj i plaćamo kazne zbog toga što nam se zabranjuje da budemo elementarno gostoljubivi i milostivi. Da se, dakle, pridošlice ne bi izgovarale lošim uslovima ili nedostatkom kapaciteta pomenutog svratišta, a i da ne bi bili na privatnom teretu i šteti drugima, najpre treba da se poveća broj zakupljenih mesta u tu svrhu. Zato ponizno molimo uzvišeni Magistrat da se dozvoli otvaranje još dva svratišta osim postojećeg tako da pridošli Jevreji više nemaju nikakav razlog da se žale ili budu prinuđeni da traže privatan smeštaj. Neka to bude uređeno tako da i više ljudi može da se ugosti u boljim uslovima i da se prihod od svega toga, koji trenutno iznosi 250 florena, uveća jer može biti i viši. S punim uvažavanjem istrajan u svojoj predanosti, Uzvišenom Magistratu Ponizni sluga Isak Osterajher Član jevrejske zajednice Odlučeno je: Da se zakon o svratištu sada primeni na tri različite lokacije umesto samo na jednu. U Somborskom senatu 9. septembra 1808. Emerik (prezime nečitko) gradski vice notar Uzvišenom Magistratu Slobodnog kraljevskog grada Sombora, mnogouvaženoj gospodi Ponizna molba Isaka Osterajhera, člana Jevrejske zajednice, da se iz gorenavedenih razloga otvore još dva svratišta u okviru Jevrejske zajednice.

Original

Prevod

Amplissime Magistratus, Domini singulariter Colendissimi!

Dignabatur Amplissimus Magistratus ad Instantiam Salamonis Veisz, Judai et Tracterii Judaici gremialis arendatoris resolvisse, ne ullus Judaorum gremialium, extraneos quocunque peregrinantes hucque divertentes; aliosque sive in proprio privato negotio, sive ad nundines venientes Judaos ad Domicilium suum fine prostandi quarterii, et suppeditando commorationis tempore intertentionis, sive gratuite, sive erga mercedem suscipire sub certa penalitate audeat. Hocque ideo potissimum, quod secus idem antelatus arendator arendatitia summa pendenda impar esset. Jam vero notorium est, quod preterquam quod pronuncupatus arendator sufficientibus, isdemque idoneis pro excipienda et inservenda quantitate permeantium judaorum provisus haud esset commoditatibus, ita ut distinctioris characteris vir commodiorique vivendi modo asvetus, sapenumero cum deterrimo quoque imo nonnunquam et periculoso in unico duntaxet Cubili Cohabitare cogatur insuper ingruente sapissime notabiliori quantitate peregrinantium, eosdem nec sufficienti pretereo bono, ac salubri victu providere valeat. Hinc necesario Domicilio privata quareta necessitantum. Evenitque ut eosdem utpote qui nos quoque ad Lares eorundem adpellentes benigno animo exceperant; tum vetante idipsum sensu natura, tum contrariante ipso stimulo moralitatis violenter e domiciliis nostris amandare ne quaquam valeamus, taliterque ………… evitantes in Char………… videlicet stabilitam penalitatem incidamus. Ne igitur talismodo peregrinantes obversa incapantate aut militia Tracterii semet excusantes, ultro quoque privatis oneri, et sapenumero damno sint; imprimis vero quantitas arenda, habitis notabilio rebus proventibus, adaugeatur. Amplissimum Magistratum humillime in eo interpellare sustineo; quatenus iminente utique dicti Traterii judaici ea arendationis tempore, duo adhuc alia sufficientibus iisdemque idoneis commoditatibus provisu tracteria huic adjicere dignaretur, quo taliter nemo peregrinantium judaorum causam ullam habeat quarulandi aut semet ad privates Judaos gremiales conferrendi; talique modalitate accessus copiosior peregrinantium ad fata Tracteria conciliabi……. , quo accedente ipso facto proventus augentur (acegentur), quibus auctis evidenter patet arenda quantitatem augeri posse quoque ipsemetque instituta tali Ordinatione, ad collicitandum concurram , pro modoque jam 250 florenos pendendos, imo et plus appromito. Quod dum ab Amplissimo Magistratu demise exorarem jugi cum venerationis cultu persevero.

Amplissimi Magistratus
Humillimus servus
Isaacus Osterraiher
Judaus gremialis

Determinatum est:
Unum Jus Tracterii aut in tribus, aut una localitatibus exercendum exarendandum decerni. In Senatu Zombor die 9na 7bris 1808. celebrato
Per Emericum ……………….. ………. Civitatis vice notaries

Ad Amplissimum Magistratum Libere Regieque Civitatis Zomboriensis, Domios singulariter Colendissimos

Humillima instantia
Isaaci Aesterraiher, Judai gremialis, Tracterio Judaico gremiali ad huc duo adjicienda supplicationis e motivis

Uzvišeni Magistratu, mnogouvažena gospodo!

Na zahtev Salamona Vajsa, Jevrejina i zakupca svratišta u okviru Jevrejske zajednice, uzvišeni Magistrat udostojio nas je odluke da niko od članova Jevrejske zajednice, pod pretnjom kaznom, ne sme da prima strance ili Jevreje koji ovamo putuju i borave nekim svojim poslom ili dolaze na sajam, na boravak u svoj dom bilo besplatno bilo na neki način to naplaćujući. Tim pre što pomenuti zakupac svratišta nije bio u stanju da plati celokupnu sumu zakupnine. Međutim, vrlo je dobro poznato da gorepomenuti zakupac jednostavno nema dovoljno pogodne i dobre uslove i udobnosti da prima Jevreje koji ovamo dolaze, do te mere da su ljudi boljeg imovnog stanja i oni naviknuti na bolji način života često prinuđeni da tu borave u neretko opasnim i potpuno neadekvatnim uslovima, između ostalog i zato što dolazi prevelik broj ljudi koji u tom svratištu borave i ne mogu im se obezbediti zdravi i valjani uslovi življenja. Upravo iz tog razloga stvorila se potreba da se nekima od njih pruži gostoprimstvo u privatnim domovima. Ispada ipak, da ono što je pitanje osnovnog gostoljublja, dobrog morala i prirodnog osećaja nas dovodi do toga da činimo prekršaj i plaćamo kazne zbog toga što nam se zabranjuje da budemo elementarno gostoljubivi i milostivi. Da se, dakle, pridošlice ne bi izgovarale lošim uslovima ili nedostatkom kapaciteta pomenutog svratišta, a i da ne bi bili na privatnom teretu i šteti drugima, najpre treba da se poveća broj zakupljenih mesta u tu svrhu. Zato ponizno molimo uzvišeni Magistrat da se dozvoli otvaranje još dva svratišta osim postojećeg tako da pridošli Jevreji više nemaju nikakav razlog da se žale ili budu prinuđeni da traže privatan smeštaj. Neka to bude uređeno tako da i više ljudi može da se ugosti u boljim uslovima i da se prihod od svega toga, koji trenutno iznosi 250 florena, uveća jer može biti i viši. S punim uvažavanjem istrajan u svojoj predanosti,

Uzvišenom Magistratu
Ponizni sluga
Isak Osterajher
Član jevrejske zajednice

Odlučeno je:
Da se zakon o svratištu sada primeni na tri različite lokacije umesto samo na jednu. U Somborskom senatu 9. septembra 1808.
Emerik (prezime nečitko) gradski vice notar

Uzvišenom Magistratu Slobodnog kraljevskog grada Sombora, mnogouvaženoj gospodi
Ponizna molba
Isaka Osterajhera, člana Jevrejske zajednice, da se iz gorenavedenih razloga otvore još dva svratišta u okviru Jevrejske zajednice.